Hrvatska govorna zajednica u Australiji
Dolazak
Hrvati su prvi puta dosli u Australiju vec 1800. Prvi useljenici dolazili su uglavnom sa Dalmatinskog otocja i podrucja Makarske. Vecina ih se naselila u Zapadnoj Australiji, Sjevernom Queenslandu i Novom Juznom Walesu.
Izmedju 1918 I 1945 poceli su se doseljavati i Hrvati iz ostalih krajeva ukljucujuci Hercegovinu, Boku Kotorsku, Medjimurje, Liku, Kordun, Banovinu i Knin. Mnogi su radili na zemlji u duhanskoj i vinskoj industriji, rudarstvu i poljodjelstvu.
Drugi val useljavanja zapoceo je 1948 kada mnogi Hrvati dolaze iz izbjeglickih logora Austrije, Italije i Njemacke. Zbog sve slabijih ekonomskih uvjeta u njihovoj domovini, drugi val Hrvata stigao je u Australiju 1970. Najnoviji pridoslice dosli su kao rezultat nedavnog rata na Balkanu.
Naseljavanje
Najveca zajednica zivi u Sydney-u a najnoviji podaci procjenjuju da u Novom Juznom Walesu ima 25.000 osoba koje govore hrvatski.
I u drugim glavnim gradovima postoje znacajne zajednice , kao i u regionalnim podrucjima NSW-a , Viktorije, Juzne Australije i Zapadne Australije.
Popis stanovnistva 1996 godine ukazuje da sveukupni broj osoba koje kod kuce govore hrvatski iznosi 69,000.
Te brojke ukljucuju 37,000 osoba iz Hrvatske i vise od 23,000 rodjenih u Australiji koji govore hrvatski jezik, kao i useljenike iz Bosne i Hercegovine. Daleko je veci broj Australaca hrvatskog podrijetla. Veliki dio aktivnosti zajednice odvijao se oko misija Katolicke Crkve.
Postoje i brojni kulturni, sportski, folklorni i glazbeni klubovi. Crkva, klub i ostale organizirane aktivnosti zajednice smatraju se integralnim dijelom ocuvanja hrvatskog kulturnog identiteta.
Australci hrvatskog podrijetla ukljucuju preminulog katolickog nadbiskupa Beovica iz Adelaida, izumitelja orbitalnog stroja Ralpha Sarica, bivseg olimpijca, dizaca utega Deana Lukina, Juzno Australsku senatoricu Natashu Stott-Despoju iz redova Demokrata, kao i sluzbenog umjetnika Australske Olimpijade 2000 Charlesa Bilicha.
VideoNEW
Podcasts
Blogs
