Rušenje medicinskih mitova i zabluda u vezi korona virusa
Mitovi i pogrešno liječenje korona virusa šire se veoma brzo diljem planete i predstavljaju stvarni rizik za javno i individualno zdravlje i sigurnost. Da bi se smanjilo širenje dezinformacija, rušimo najveće medicinske mitove.
Pandemija COVID -19 popraćena je onim što Svjetska zdravstvena organizacija naziva „infodemijom“ – dezinformacijama, teorijama zavjere, pa čak i mitovima.
Da bismo umanjili širenje dezinformacija pitali smo vanrednog profesora medicine i infektivnih bolesti sa Australskog Nacionalnog Univerziteta Sanjayu Senanayakea da objasni šta kaže nauka u odgovoru na najveće mitove o COVID 19 koji kruže internetom.
Mit: ništa se neće dogoditi mlađim ljudima ako zakače korona virus, samo stariji i ljudi sa zdravstvenim problemima su ranjiva kategorija.
Prof. Senanayake: Znamo da su najrizičnija grupa stariji ljudi koji mogu imati teške posljedice od infekcije korona virusa, naročito stariji od 65 ili 70 godina i oni koji već imaju zdravstvene tegobe. Međutim, definitivno smo vidjeli i mlade,zdrave ljude koji su imali ozbiljne probleme zbog zaraze COVIDOM 19, koji su završili na intenzivnoj njezi ili su umrli. Tako da, iako su šanse da mlada, zdrava osoba dobije ozbiljnu i po život opasnu infekciju korone veoma male, ipak sigurno je da postoje i nisu ravne nuli.
Neki ljudi koji su umrli od COVID-a, koliko mi znamo, bili su potpuno zdravi.
Više od četvrt- miliona ljudi koji su umrli širom svijeta, oko 20 djece je umrlo, i mi isto tako ne znamo da li su ta djeca bila potpuno zdrava.
Mit: Ultra ljubičasti zraci sunca uništavaju korona virus, pa će me sunčanje osigurati da ne dobijem virus.
Prof. Senanayake: Postoje neki dokazi da ultra ljubičaste zrake mogu uništiti viruse, kao npr. gripu, ali to nije dovoljno jak dokaz. Ispostavlja se da poseban tip zrake koji se zove UVC može imati najbolje dejstvo protiv korona virusa, ali može biti opasna za ljude.
Istraživan je specijalni tip ultra ljubičaste zrake koja s zove Far- UVC. Ona možda nije opasna za ljude, koliko za viruse i bakterije, kako god, nedostaju dobra istraživanja.
Mit: Bijeli luk, vitamin D, ili liječenje travama i kućnom medicinom može spriječiti zarazu korona virusom.
Prof. Senanayake: Ne postoji dobar naučni dokaz da je to tako. Ako se osjećate bolje ako uzimate bijeli luk itd. Ako to čini da se osjećate bolje, to je u redu, ali to ne znači da ćete time spriječiti COVID.
Mit: Ako pijem vruću vodu, alkohol ili vodu sa limunom, tako ću isprati svoje grlo od virusa.
Prof. Senanayake: Piti vruću vodu ili vodu sa limunom može biti dobro da osjećate bolje vaše grlo, ali to neće uništiti virus. To nema nikakvo antivirusno dejstvo.
Mit: Virus živi nekoliko dana u grlu prije nego infekcija zahvati pluća, i može se uništiti visokom temperaturom, tako da pijući vruću vodu kada zakačim virus, mogu spriješiti dalji tok bolesti.
Prof. Senanayake: Virus započinje od grla i nosa, ali, ponovo, ne postoji dokaz da ispiranje usta vrućom vodom ubija virus.
Mit: Često pijenje vode sapraće virus do stomaka, gdje će ga želučana kiselina uništiti i neće dospjeti do dušnika.
Prof. Senanayake: Ne postoji dokaz za to. Postoji mnogo zdravstvenih razloga zašto je dobro piti puno vode, ali ne za COVID 19. Ljudi koji su zaraženi korona virusom mogu imati virus u njihovoj stolici, što znači da ga želučana kiselina ne uništava uvijek.
Mit: Pijenje žestokih alkoholnih pića, kao viski na primjer, sterilisaće moje grlo i ubiti virus.
Prof. Senanayake: Ne postoji dokaz da pijenje alkoholnih pića sa visokim procentom alkohola, ali ako to činite to može biti štetno po vaše zdravlje iz drugih razloga.
Pretpostavljam da nagađanja o tome potiču od činjenice da alkoholni dezinfikatori efektno uništavaju virus sa ruku, ali to su ruke , a ne unutrašnjost tijela – a to su dvije različite stvari.
Mit: Anti-HIV lijek PrEP može spriječiti da se zarazim korona virusom
Prof. Senanayake: Taj mit dolazi zbog toga što postoji jedan lijek za sidu, kombinacija lijekova Lotinavir – Ritonavir, koji je postulisan da ima neka dejstva protiv korona virusa. Međutim, kontrolisano ispitivanje slučajnih uzoraka, objavljeno u medicinskom žurnalu New England, pokazalo je razočaravajuće rezultate. Sada, to ne znači da nema nikakav efekat, ispitivanje to nije pokazalo, i mi ćemo vidjeti šta će dalje studije pokazati. Pa, čak i ako pokaže da ovaj jedan lijek protiv HIV-a ima dejstvo protiv COVID-a, to ne znači da i drugi HIV lijekovi imaju isto dejstvo protiv COVID19.
Mit: Lijek protiv malarije hidroxychloroquine liječi COVID.
Prof. Senanayake: To treba da se iztraži zato što u laboratoriju ima dejstvo na virus i postoji jedno kliničko ispitivanje koje kaže da ubija virus i da ima dobar udar na virus, ali druge studije pokazuju da i nema tako dobar učinak na virus.
A drugi problem sa hidroxychloroquinom je to što taj lijek nije bezopasan, on ima svoje kontraindikacije. Posebno, može imati loše dejstvo po srce, na otkucaje srca.
Mit: Češće uzimanje vrućih kupki može spriječiti zarazu korona virusom.
Prof. Senanayake: Ne postoje dokazi da često kupanje vrućom vodom može spriječiti zarazu.
Mit: Ispiranje sinusa slanom otopinom može spriječiti zarazu virusom korona.
Prof. Senanayake: Ispiranje sinusa slanom otopinom može biti dobro za vaše začepljene sinuse, ali to neće ubiti korona virus.
Mit: Mobilna mreža 5G širi korona virus.
Prof. Senanayake: Ja čak ni ne razumijem kako tehnologija 5G može širiti virus, to nema smisla. COVID se dešava u zemljama i dijelovima svijeta gdje nema mreže 5G.
Mit: Mobilna mreža 5G slabi imuni sistem i to je razlog koji stoji iza pandemije.
Prof. Senanayake: Ne postoji dokaz da je radijacija od 5G dovoljno jaka da bi slabila imuni sistem.
Pitanje: Da li mogu da se zarazim ako odem u supermarket?
Prof. Senanayake: Teoretski, mi znamo da se virus širi kapljicama. Kad ljudi kašlju ili kišu oni šire kapljice. I one padaju na površine na kojima mogu preživjeti. Teoretski, moguće je da ih možete pokupiti dodirujući nešto u supermarketu, kao korpu ili pult, na primjer.
I to je razlog, zašto mi kad god izađemo vani gdje postoji COVID, moramo redovno da peremo ruke ili koristimo sanitajzer.
Ali, samo zbog toga što virus imate na rukama, to ne znači da ste zaraženi. Još uvijek imate mogućnost da zaustavite zarazu time što ćete prati ruke sapunom i vodom ili koristiti sanitajzer. I zato, ako uništite virus na rukama, kada dodirujete usta, nos ili oči, on više neće biti tu.
Pitanje: Da li se mogu zaraziti ako neko kašlje ili kiše dalje od mene?
Prof. Senanayake: Jedna studija pokazuje da ako kašljete ili kišete virus ide i do 8 metara. Ali, to je samo jedna studija. Ono što mi mislimo je da niste pod rizikom ako ste udaljeni 1,5m od osobe koja kiše ili kašlje.
Pitanje: Da li zaražena osoba koja ne kašlje i ne kiše može zaraziti druge?
Prof. Senanayake: U smislu šta uzimamo u obzir sa stanovišta javnog zdravstva kao blskii kontakt, tu su dvije definicije: ako ste imali bliži kontakt licem u lice duže od 15 minuta, ili ako ste u istoj sobi ili zatvorenom prostoru duže od dva sata – pa čak i na distanci od 1,5 m.
Pitanje: kakv je rizik dobijanja virusa od neživih predmeta?
Prof. Senanayake: Manji je rizik da dobijete virus sa površina, ali je moguće ako ga je zaražena osoba upravo dodirnula i tu je mnoštvo virusa, ali ako su prošla dva dana, mogućnost je vrlo mala.
Pitanje: Koliko dugo virus živi na neživim predmetima a koliko dugo na rukama?
Prof. Senanayake: Mi znamo da virus na bakru živi 4 sata, na papiru i kartonu 24 sata i na nehrđajućem čeliku i plastici do 72 sata. Ne znamo koliko dugo živi na rukama.
Ljudi u Australiji moraju držati rastojanje jedni od drugih najmanje 1,5 m. Provjerite restrikcije države u kojoj ste za ograničenja okupljanja.
Testiranje na korona virus sada je dostupno širom Australije. Ako ste prehlađeni ili imate simptome gripe, ugovorite testiranje pozivajući vašeg ljekara ili pozivom Informacija za sve o korona virusu na broj telefona 1800 020 080.
Telefonska aplikacija Savezne vlade COVIDSafe je sada dostupna za preuzimanje. SBS predano informiše multikulturnu australsku zajednicu o najnovijim dešavanjima vezanim za COVID 19.
