Jaz u obrazovanju autohtonih Australaca i mogući put napretka

Obrazovanje otvara brojne mogućnosti, ali učenici iz redova autohtonih naroda u Australiji već dugo se suočavaju sa preprekama na putu ka uspjehu. Ipak, iako izazovi i dalje postoje, pozitivne promjene su u toku. U ovoj epizodi serijala "Upoznajmo Australiju" (Australia Explained), slušaćemo autohtone stručnjake za obrazovanje i same učenike, koji govore o tome šta daje rezultate, zašto je kulturno obrazovanje od suštinske važnosti i kako se autohtono i zapadno znanje mogu uspješno spojiti — na dobrobit svih učenika.

First Nations-led education sees stronger engagement, outcomes and pathways for young people. Credit: courtneyk/Getty Images

Najvažnije

• Razlika u obrazovnim rezultatima između autohtonih i neautohtonih Australaca je velika, ali je vidan napredak u skorije vrijeme.
• Neki stručnjaci vjeruju da će prihvatanje inicijativa za obrazovanje koje vode Prvi narodi i kultura poboljšati obrazovne rezultate za svu djecu.
• Diplomirana učenica 12. razreda je za svoj akademski uspjeh dobila priznanje za podršku nastavnika i povezanost s kulturom kroz školu.

Prije evropske kolonizacije, kulture Prvih naroda imale su bogate obrazovne sisteme — duboko povezane sa zemljom, znanjem i zajednicom. Te tradicije i danas pružaju vrijedne uvide.

Ipak, nejednakost u obrazovnim ishodima i dalje postoji. Autohtoni učenici imaju niže stope pohađanja škole, slabije rezultate u pismenosti i matematici, te su manje zastupljeni na univerzitetima. To je posljedica historijskih i kontinuiranih faktora kao što su diskriminacija, nedostatak kulturno inkluzivnog obrazovanja i socioekonomska nepovoljnost.

Važno je prepoznati historiju diskriminacije s kojom se suočavaju autohtona djeca kada govorimo o zatvaranju obrazovnog jaza, kaže Sharon Davis, pripadnica naroda Bardi i Kija, direktorica Nacionalne korporacije za obrazovanje Aboridžina i naroda Torres Strait (NATSIEC).

"Zakoni i politike su od samog početka otvoreno djelovali na tome da drže aboridžinsku djecu van škola."

Davis ističe nedavni izvještaj koji je objavio National Indigenous Youth Education Coalition.  

„Istaknute su politike poput politika isključenja na zahtjev, uvedene početkom 20. stoljeća… gdje su neautohtone porodice mogle zahtijevati da se aboridžinska djeca uklone iz učionica.“

Sharon Davis, CEO of NATSIEC Source: Supplied / Sharon Davis

Australijska vlada se 2008. godine formalno izvinila starosjedilačkim Australcima zbog zlostavljanja koje su pretrpjeli, posebno zbog prisilnog odvajanja djece od njihovih porodica, zajednica i zemlje.

Kao dio ovog izvinjenja, data je obaveza da će se smanjiti jaz između starosjedilačkih i nestarosjedilačkih Australaca u raznim područjima života, uključujući obrazovanje.

Jedan od ključnih ciljeva onoga što je danas poznato kao Nacionalni sporazum o zatvaranju jaza National Agreement on Closing the Gap jeste reforma načina na koji vlade sarađuju s pripadnicima Prvih naroda i njihovim zajednicama u prevazilaženju nejednakosti — uključujući i obavezu izgradnje sektora koji vode same zajednice.

„Znamo da su organizacije koje vode autohtone zajednice najodrživiji način da se odgovori na potrebe tih zajednica,“ kaže Davis.

„A kada naš narod predvodi obrazovanje, vidimo bolju uključenost, bolje rezultate i jače puteve za našu mladež.“

Može li kulturno obrazovanje biti put naprijed?

Dr. Anthony McKnight je pripadnik naroda Awabakal, Gameroi i Yuin, i radi na Centru za autohtone studije Woolyungah pri Univerzitetu Wollongong.

Već dugi niz godina predaje i istražuje kako uključiti aboridžinsku pedagogiju u nastavni plan i program, obrazovne politike i praksu.

Dr. McKnight smatra da moramo preispitati šta zapravo znači „zatvaranje jaza“ u obrazovanju autohtonih naroda.

„Za mene, ako to zamislimo kao spektar, s jedne strane imamo aboridžinsko obrazovanje, a s druge zapadno obrazovanje — a aboridžinski učenik se nalazi negdje između.“

Kaže da inicijative za zatvaranje jaza uglavnom teže tome da učenika pomaknu bliže zapadnom kraju tog spektra.

„Ali to ostavlja ogroman jaz prema njihovom vlastitom obrazovnom sistemu.“

„Po meni, trebalo bi da se radi o tome da se aboridžinsko dijete nalazi u sredini, a oba znanja da se sretnu na tom zajedničkom terenu. Naši učenici moraju biti osposobljeni da mogu živjeti u oba sistema znanja.“

Dr. McKnight je godinama predavao i istraživao kako uključiti aboridžinsku pedagogiju u nastavni plan i program, obrazovne politike i praksu. Source: Supplied / MichaelDavidGray

Dr. McKnight smatra da je važno popularizirati obrazovne prakse koje spajaju zapadni obrazovni sistem i znanja autohtonih naroda, kako bi djeca učila o zemlji na kojoj žive i kako da se brinu o njoj.

„Nastojimo se brinuti ne samo o aboridžinskoj djeci, već i o djeci koja to nisu — da nauče kako da se brinu o ovom mjestu… To je entitet koji nam pruža sve što nam je potrebno, a svi hodamo po istoj zemlji, pijemo istu vodu i dišemo isti zrak.“

Jednakost u obrazovnim ishodima — putokaz u toku

Prema latest data available from the National Agreement on Closing the Gap, jaz u obrazovnim ishodima između autohtonih i neautohtonih učenika tokom godina se smanjio, ali i dalje postoji.

„Na primjer, stopa zadržavanja autohtonih učenika u srednjoj školi trenutno iznosi oko 59 posto, dok je kod neautohtonih učenika oko 85 posto,“ kaže Davis.

„A kada vidimo takve razlike u ishodima, to je prije odraz toga kako je obrazovni sistem zakazao u službi učenika i mladih iz redova Aboridžina i naroda Torres Strait, a ne obrnuto.“

Retori Lane (L) with her mother, Jenadel Lane. Source: Supplied / Retori Lane

Prošle godine, mlada Gamilaroi djevojka Retori Lane proslavila je završetak svog HSC (Higher School Certificate) na Dubbo Senior Collegeu.

Ona je dio najveće do sada grupe autohtonih učenika koji su završili 12. razred u Novom Južnom Walesu.

Gospođa Lane kaže da je podržavajuće okruženje za učenje napravilo svu razliku.

Njena mreža podrške uključivala je školsko osoblje, autohtone nastavnike i radnike iz National Aboriginal Sports Corporation Australia (NASCA), organizacije koja provodi programe širom Novog Južnog Walesa i Sjeverne teritorije, pomažući autohtonim učenicima da se povežu sa svojom kulturom i uspiju u školi.

„Definitivno sam imala mnogo podrške, posebno od cijelog osoblja,“ kaže ona. „I također od radnika NASCA-e. Dolazili su, vodili te na časove, pomagali ti tokom cijelog procesa. A nastavnici su uvijek bili tu da pomognu oko bilo čega.“

Majka Retori, Jenadel, je zamjenica direktora u Dubbo Senior Collegeu, gdje je njena kćerka završila školu, i prva u svojoj porodici koja je upisala univerzitet.

Ona vjeruje da prilagođena podrška i kulturno osjetljivo okruženje osnažuju sve učenike da izvuku najbolje iz svog obrazovanja.

„Strastvena sam u tome da aboridžinska djeca završe 12. razred, jer to je moj mali doprinos mojoj zajednici, zato sam i postala nastavnica.“

„I nadam se da će im to otvoriti vrata za život nakon škole.“

Retori će studirati Bachelor of Arts sa glavnim predmetom iz autohtonih studija.

„Pokušavam se staviti u poziciju da obrazujem drugu autohtonu djecu koja su to izgubila kroz generacije. Tako da, nadam se, daću svoj doprinos procesu oživljavanja kulture i njenog povratka u život.“

Pretplatite se na podcast Australia Explained ili nas zapratite za više vrijednih informacija i savjeta o prilagođavanju i životu u Australiji.

Imate li pitanja ili prijedloge za teme? Pošaljite nam e-mail na: .