Šta je prisilni brak i koja je podrška dostupna u Australiji?

Prisilni brak se dešava kada jedna ili obje osobe ne daju dobrovoljan pristanak, često zbog prijetnji, prisile, obmane ili ako su mlađe od 16 godina ili imaju mentalne poremećaje. Bez obzira koliko dugo živite ovdje, važno je znati: Imate pravo da birate s kim ćete se vjenčati. U ovoj epizodi ćemo istražiti razliku između dogovorenog i prisilnog braka i kome se možete obratiti za pomoć ako ste vi ili neko koga poznajete pogođeni.

Forced marriage most often affects young women and girls, especially those aged 14 to 18. Source: Moment RF / kuroaya/Getty Images

Najvažnije

• Razlika između dogovorenih brakova i prisilnih brakova je u pristanku.
• Prisilni brak se smatra zločinom u Commonwealthu prema Zakonu o izmjenama i dopunama krivičnog zakonodavstva iz 2013. godine.
• Prisilni brak može uticati na svakoga - mladog ili starog, žene ili muškarce, iz različitih kulturnih ili vjerskih sredina.

• Koja je razlika između prisilnog i dogovorenog braka?
• Koje su pravne posljedice prisilnog braka u Australiji?
• Koji su neki od razloga za prisilni brak?
• Kakva je podrška dostupna u Australiji za one koji se suočavaju s prisilnim brakom?
• Šta zajednice mogu učiniti da spriječe prisilne brakove?
• Koji su uobičajeni znaci prisilnog braka?

Upozorenje na sadržaj: Ovaj članak govori o prisilnim brakovima i mogao bi biti uznemirujući za neke čitatelje.

Mnogi ljudi pretpostavljaju da se prisilni brakovi dešavaju samo u inostranstvu. Međutim, istina je da se oni mogu - i dešavaju - i ovdje u Australiji.

Australska savezna policija je u periodu 2023–2024. godine zaprimila 91 prijavu prisilnog braka, što je činilo skoro četvrtinu svih slučajeva trgovine ljudima te godine.

Koja je razlika između dogovorenog i prisilnog braka?

U nekim kulturama, dogovoreni brakovi su uobičajeni, ali ključna razlika od prisilnih brakova je pristanak. U dogovorenom braku, obje osobe pristaju, često uz učešće svojih porodica.

U prisilnom braku, jedna ili obje osobe ne daju dobrovoljan pristanak - ponekad zbog prijetnji, prisile, obmane ili zbog toga što su mlađi od 16 godina ili imaju mentalne invaliditete.

Gđa Kudzayi Nhatarikwa, savjetnica za programe podrške migracijama Crvenog križa, objašnjava da ako u bilo kojoj fazi postoji prisila, prijetnje, manipulacija ili obmana koja vrši pritisak na nekoga da se vjenča, to više nije dogovoreni brak.

"To postaje prisilni brak. Dakle, važno je istaknuti te razlike jer su ljudi često zbunjeni. Čak i ljudi koji su u to vrijeme iskusili prisilni brak, vjeruju da je to dogovoreni brak", kaže gđa Nhatarikwa.

Ona navodi da prisilni brak može uticati na svakoga - mladog ili starog, žene ili muškarce, iz različitih kulturnih ili vjerskih sredina. Prisilni brak je prepoznat kao globalni problem i također predstavlja značajnu humanitarnu brigu ovdje u Australiji.

„U Australiji je prepoznat kao oblik modernog ropstva i prakse slične ropstvu. I nije ograničen na bilo koju određenu kulturnu grupu, vjersku grupu, etničku pripadnost ili nacionalnost, dob ili spol. Može uticati na svakoga. Dakle, prelazi preko svih kultura“, kaže gđa Nhatarikwa.

Sakina Muhammad Jan stiže na izricanje presude u Okružni sud Viktorije u Melbourneu, u ponedjeljak, 29. jula 2024. Jan je osuđena zbog prisiljavanja kćerke da se uda za muškarca koji ju je potom ubio. (AAP Image/Diego Fedele) Source: AAP / DIEGO FEDELE/AAPIMAGE

Koje su pravne posljedice prisilnog braka u Australiji?

U Australiji, prisilni brak nije samo porodična stvar - to je zločin.

Panos Massouris, direktor Imigracijskih službi i Programa za prisilne brakove u organizaciji Life without Barriers, objašnjava da se prisilni brak smatra zločinom u Australiji prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakonodavstva o krivičnim djelima iz 2013. godine. Ovaj zakon se primjenjuje na slučajeve koji se događaju u Australiji gdje je osoba odvedena u inostranstvo.

"Kao prekršaj u Australiji, Australijska savezna policija istražuje nadzor nad prisilnim brakovima, a zločin prisilnog braka može se primijeniti na građanske brakove, kulturne, vjerske ceremonije i registrovane veze", navodi g. Massouri.

Koji su neki od razloga za prisilni brak?

Prisilni brak najčešće pogađa mlade žene i djevojke, posebno one od 14 do 18 godina. Gospođa Nhatarikwa objašnjava da se razlozi za to uveliko razlikuju, ovisno o pojedincima i okolnostima.

„Prisilni brak može se dogoditi kako bi se ispunila očekivanja porodice i zajednice u vezi s održavanjem tradicionalnih rodnih uloga. Ili da bi se ponekad ojačala porodica ili zajednica, ili ponekad nastavile tradicije. Ono što smo također vidjeli je da roditelji ili oni koji olakšavaju prisilni brak vjeruju da rade ono što je najbolje za mladu osobu, iako je to štetno. Vjeruju da je njihova uloga da odaberu ono što je najbolje“, kaže gospođa Nhatarikwa.

Hana Assafiri je društvena aktivistica i feministkinja sa sjedištem u Melbourneu.

2017. prepoznata je u Viktorijanskom počasnom popisu žena za svoj doprinos društvenim promjenama i osnaživanju žena. Također je 2019. godine odlikovana Ordenom Australije (OAM).

Svoju prvu knjigu objavila je 2024. godine pod naslovom Hana: Smjelost biti slobodan, u kojoj se osvrće na djetinjstvo u ratom razorenom Libanu i Australiji, bijeg od braka koji nije birala i putovanje samoreinventiranja u dvadesetoj godini.

„Ja sam bila vrlo mlada u Australiji i moj brak, iako nije bio prisilan sam po sebi, osjećao sam se kao jedina opcija koja mi je bila dostupna. Koliko je to prisila? Koliko je to posljedica spleta okolnosti? To me je navelo da sa 15 godina razmišljam da je brak opcija za slobodu, dostojanstvo, poštovanje i spasavanje od opasnosti. Dakle, to su bili neki od uslova za mene zašto je dogovoreni brak, sam po sebi, postao opcija“, kaže gđa Assafiri.

Kakva je podrška dostupna u Australiji za one koji se suočavaju s prisilnim brakom?

Svako ko je u riziku od prisilnog braka ima nekoliko načina podrške.

Gospođa Nhatarikwa objašnjava da Crveni križ pruža podršku osobama pogođenim prisilnim brakom od 2014. godine.

„Ako ste zabrinuti za prijatelja, člana porodice, kolegu ili nekoga koga poznajete, a ko bi mogao biti u riziku od braka ili ga doživljava, i želite dobiti povjerljiv savjet o tome kako dobiti pomoć, možete kontaktirati Crveni križ pozivom na broj 1-800-113-015 ili slanjem e-maila na [e-mail]“, dodaje gđa Nhatarikwa.

Od januara 2025. godine, Australija je uvela novi Program podrške specijalistima za prisilni brak (FMSSP) koji nudi podršku u prevenciji i ranoj intervenciji. Pojedinci se mogu sami obratiti tom novom programu i mogu kontaktirati FMSSP na broj 1800 403 213 ili posjetiti njihovu web stranicu.

Gđa Nhatarikwa naglašava da ako je neko u neposrednoj opasnosti i potrebna mu je hitna pomoć, treba pozvati policiju biranjem broja Triple Zero (000).

Australijska savezna policija odgovorila je na 91 prijavu o prisilnim brakovima u periodu 2023-24, što čini gotovo četvrtinu svih slučajeva trgovine ljudima te godine. Source: iStockphoto / dragana991/Getty Images/iStockphoto

U drugim situacijama, ako je neko u opasnosti od prisilnog braka ili je zabrinut zbog situacije druge osobe, može kontaktirati Australijsku federalnu policiju (AFP) na broj 131 237 ili popuniti obrazac za prijavu online.

Za one koji su u opasnosti od prisilnog braka, a ne žele prijaviti slučaj policiji, podrška je dostupna putem Salvation Army.

Gđa Nhatarikwa objašnjava da se podobnost procjenjuje putem ovog programa.

Za pristup pomoći možete kontaktirati Vojsku spasa na 1300 473 560 ili posjetiti njihovu website. 

Ona također ističe My Blue Sky, australijsku nacionalnu službu koja nudi informacije o prisilnim brakovima, kao i pravne i migracijske savjete za one koji su u riziku ili su pogođeni.

My Blue Sky i možete ih kontaktirati pozivajući broj 02 9514 8115, slanjem SMS- a na 0481 070 844, ili šaljući email na:  [e-mail].

„My Blue Sky vodi organizacija Anti-Slavery Australia. Usluga je besplatna i povjerljiva, tako da pojedinci, članovi zajednice ili bilo ko ko je zabrinut može posjetiti njihovu web-stranicu. Također ih je moguće kontaktirati putem telefona, e-maila ili SMS poruke,“ dodaje gđa Nhatarikwa.

Šta zajednice mogu učiniti da spriječe prisilne brakove?

Prepoznavanje znakova prisilnog braka ključno je za prevenciju, ranu intervenciju i pristup podršci.

Kao dio napora u borbi protiv trgovine ljudima, Australian Centre to Counter Child Exploitation (ACCCE), predvođena Australijskom saveznom policijom (AFP), pozvala je školske zajednice da budu oprezne u vezi sa znacima prisiljavanja djece na brak, budući da su prisilni brakovi najčešće prijavljeni krivični djeli trgovine ljudima u Australiji.

U saopštenju za medije, komandandirka Odjela za eksploataciju ljudi agencije AFP, Helen Schneider, navodi uobičajene znakove prisilnog braka koji mogu pomoći u identifikaciji osoba koje bi mogle biti pogođene.

U nekim kulturama, dogovoreni brakovi su uobičajeni, ali ključna razlika od prisilnih brakova je pristanak. (Photo by Lynsey Addario/Getty Images Reportage) Credit: Lynsey Addario/Getty Images

Koji su uobičajeni znaci prisilnog braka?

• Imaju porodičnu historiju starije braće i sestara koji rano napuštaju obrazovanje, rano se vjenčavaju ili ukazuju na zabrinutost zbog ranog braka.
  
• Biti pod visokom kontrolom porodice ili članova zajednice unutar i izvan kuće, uključujući i biti meta nadzora; uvijek u pratnji; ograničena ili nikakva kontrola nad finansijama; ograničena ili nikakva kontrola nad životnim odlukama, obrazovanjem i izborom karijere.
  
• Komunikacija se nadgleda ili ograničava.
  
• Izražavaju zabrinutost u vezi s predstojećim porodičnim odmorom ili putovanjem u inostranstvo.
  
• Pokazuju osjećaje sukoba ili zabrinutosti zbog posljedica ako ne nastave sa dogovorenim brakom ili zarukom; i
  
• Izražavaju zabrinutost zbog fizičkog ili psihičkog nasilja zbog neispunjavanja očekivanja porodice ili zajednice.

Gđa Hana Assafiri naglašava da niko nikada ne bi trebao biti prisiljen ili nametnut na brak. Ona poziva mlade žene koje se nalaze u takvoj situaciji da potraže pomoć i iskoriste resurse dostupne u Australiji.

„Nikada, je li u redu? Nikada nije u redu? prisiljavati ili nametnuti bilo kome, u bilo kojoj kulturi, religiji, vjerovanju ili društvu. Najbolji i najispunjeniji brakovi su oni uz informirani pristanak, gdje ljudi razumiju i dolaze do toga iz pozicije nezavisnosti i informiranog donošenja odluka“, kaže gđa Assafiri.

Ako ste vi ili neko koga poznajete pogođeni porodičnim i porodičnim nasiljem, pozovite 1800RESPECT na 1800 737 732, pošaljite poruku na 0458 737 732 ili posjetite1800RESPECT.org.au. U hitnom slučaju pozovite 000. 

The Men’s Referral Service, kojim upravlja organizacija Ne nasilju, možete je kontaktirati na 1300 766 491.

Pretplatite se ili pratite podcast Australia Explained za više vrijednih informacija i savjeta o prilagođavanju novom životu u Australiji.

Imate li pitanja ili ideja za teme? Pošaljite nam e-mail na [e-mail].