This is „Easy Croatian“ – a weekly podcast brought to you by SBS Croatian and the Croatian Studies Centre at Macquarie University. “Easy Croatian” is intended for those learning or wanting to brush up their Croatian. News is written in simpler and shorter sentences and read at a slower pace. Before we move on to the feature, you will hear some of the more complex vocabulary and expressions, followed by their English translations. The transcript, as well as a short quiz, can be found below.
U današnjem nastavku potkasta "Lagani hrvatski" govorim utjecaju koronavirusa na svjetsko gospodarstvo.
U tekstu se pojavljuje nekoliko riječi i izraza koji su možda teži za razumjeti osobama kojima hrvatski nije prvi jezik. Prvo ćemo njih definirati.
Središnja australska banka je hrvatski naziv za Reserve bank of Australia.
Kamatna stopa je interest rate
Gospodarstvo je isto što i ekonomija.
Gospodarski ili ekonomski rast je economic growth.
Mjere za oporavak gospodarstva su measures for economic recovery.
Infrastruktura je infrastructure.
Zbog straha od pandemije koronavirusa, Središnja australska banka snizila je kamatnu stopu na samo 0.5 posto. To je rekordno niska kamatna stopa, a Središnja banka na to se odlučila da bi usporila pad gospodarstva.
OECD je međunarodna Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj. Iz te organizacije stiglo je upozorenje da bi širenje koronavirusa moglo negativno utjecati na svjetsku ekonomiju. Boje se da bi pad gospodarstva mogao biti najveći od svjetske financijske krize prije 10-ak godina.
OECD predviđa globalni rast od 2.4 posto za ovu godinu. To je najniži rast od 2009. godine. Također upozoravaju da bi rast mogao biti još i manji, samo 1.5 posto, ako se koronavirus nastavi širiti.
Nešto veći gospodarski pad mogao bi zahvatiti Aziju, Japan i Europu. Sjedinjene Američke Države mogle bi ostati na nuli. Još se ne zna kakva je sudbina zemalja na južnoj zemljinoj polutci.
U OECD-u smatraju da bi negativni trend jako mogao pogoditi Australiju. Predlažu da Australija stoga uvede mjere za oporavak gospodarstva.
Ekonomski stručnjaci nisu suglasni što bi te mjere trebale uključivati. Mogući scenarij je tiskanje veće količine novca, ali to znači i veće zaduživanje. Treba stoga misliti kako će se dugovi poslije vraćati.
Neki stručnjaci predlažu ulaganje u dobre infrastrukturne projekte i trošenje. Tako se, kažu stručnjaci, otvaraju nova radna mjesta, a rastu zaposlenost i proizvodnja.
