Danas govorimo o opasnostima koje nam zbog pandemije koronavirusa prijete na internetu.
U tekstu se pojavljuje nekoliko riječi i izraza koji su možda teži za razumjeti osobama kojima hrvatski nije prvi jezik. Prvo ćemo njih definirati redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
Advertisement
pozornost | attention |
svjetska javnost | global population |
kibernetički zločinac ili kriminalac | cybercriminal, hacker |
računalo ili kompjutor | computer |
elektronička pošta | e-mail |
SMS, tekstovne poruke na mobitelu | text messages, SMS |
zaražena osoba | infected person |
susjedstvo | neighbourhood |
poveznica | link |
zlonamjerni računalni program | malware, malicious software |
nepoznati pošiljatelj | unknown sender |
Svjetska zdravstvena organizacija | World Health Organisation |
Australska savezna vlada | Australian Federal Government |
državna vlada | state government |
lažne informacije | fake information |
teorija zavjere | conspiracy theory |
službeni izvor | official source |
Novi koronavirus i dalje privlači pozornost svjetske javnosti. Kibernetički zločinci iskorištavaju potrebu javnosti za informacijama o novom virusu.
Brzo se prilagođavaju i koriste se podacima o koronavirusu da dođu do podataka o vašem računu u banci ili do podataka u vašem računalu.
Neki ljudi nedavno su dobili poruke preko elektroničke pošte ili sms-ova. U tim porukama pišu imena osoba koje su zaražene virusom, a koje žive u susjedstvu. Ili piše gdje se može obaviti testiranje na virus COVID 19.
Ako kliknete na poveznice, odnosno linkove u tim porukama, na računalo se instalira virus ili zlonamjerni program.
Svi korisnici interneta mogu postati meta za prijevaru. Posebno su riziku izložene osobe koje ne znaju puno o računalima i oni koji ignoriraju detalje u elektroničkim porukama.
Obično su to starije osobe. Ista dobna skupina najosjetljivija je i na koronavirus. Zato tu populaciju treba dobro informirati o tome kako se zaštiti i od koronavirusa, ali i od prijevara na internetu.
Jedan od savjeta kaže da ne otvarate poruke od nepoznatih pošiljatelja. Takve poruke treba izbrisati.
Ako takvu poruku otvorite i pročitate, nemojte kliknuti na poveznice niti otvarati dokumente poslane zajedno s tim porukama.
Zaštititi se možete i nekim antivirusnim programom, koji će vas štititi od napada s interneta.
Prevaranti se nekad služe i sms-porukama. Broj telefona s kojeg se šalju takve poruke obično je skriven, a ime osobe i organizacije koja ih je poslala obično je izmišljeno.
Najbolje je da nikada preko sms-poruka ne dajete svoje podatke ili podatke o računu u banci.
Ako želite znati više o koronavirusu, posjetite internetske stranice poznatih organizacija, na primjer Svjetske zdravstvene organizacije, australske savezne vlade, neke državne australske vlade ili medija.
Čuvajte se također netočnih i lažnih informacija na internetu.
Facebook i druge društvene mreže trude se maknuti lažne informacije s interneta no ponekad im neka promakne. Internetom kruže neistinite informacije o lijekovima za koronavirus ili teorije zavjere. Informacije o koronavirusu najbolje je potražiti u službenim izvorima.