Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Danas govorimo o stogodišnjacima, odnosno o tome kako se u zadnjih nekoliko desetljeća produžio životni vijek prosječnog Australca.
Najprije prijevod nekih manje poznatih riječi i izraza redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
| stogodišnjak | centenarian |
| životni vijek | lifetime |
| starosna dob | age |
| dugovječnost | longevity |
| koronarna bolest srca | coronary heart disease |
| izgledan | likely |
| pripadnik | member |
| starosjedilački narod | indigenous people |
| jaz | gap |
| trudnica | pregnant woman |
| nasilje | violence |
| ozljeda | injury |
Poslušajte prilog.
Prema nekim novim istraživanjima, Australci žive sve duže, odnosno raste broj Australaca koji dožive duboku starost. Od 1973. godine broj stogodišnjaka u Australiji povećao se čak 27 puta. Tada ih je bilo 226, a prošle ih je godine bilo 6181. Uz veći broj stogodišnjaka, sve je više onih koji su u 80. ili 90. godinama. Dakle, općenito se životni vijek Australaca produžio.
U zadnjih 50 godina životni vijek stanovnika Australije u prosjeku se povećao za više od jedanaest godina. Životni vijek muškaraca povećao se čak za 14 godina. Australci rođeni između 2019. i 2021. godine mogu očekivati da će doživjeti barem 81 godinu, a Australke 85 godina. Za usporedbu, početkom 20. stoljeća životni vijek Australaca bio je nešto više od 50 godina.
No iako Australci žive duže nego ikada prije i nerijetko dosežu duboku starost, maksimalna starosna dob nije se promijenila. Razlog tomu vjerojatno je biološka granica ljudske dugovječnosti. Dakle, dok je sve više onih koji dožive 100 godina, iznimno je rijetko da netko doživi 110 godina. Prema dostupnim podacima, najdugovječnija Australka imala je 114 godina, a umrla je 2002. godine.
Godine 2021. u Australiji je zabilježeno 171 469 smrti. Vodeći uzrok smrti bili su koronarna bolest srca kod muškaraca te demencija, uključujući i Alzheimerovu bolest, kod žena.
Po dugovječnosti stanovništva Australija je peta u skupini zemalja članica Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj. Ispred nje su samo Japan, Švicarska, Koreja i Španjolska. Produženje životnoga vijeka može se zahvaliti napretku medicine, liječenju pojedinih bolesti te općenito životnim uvjetima i kvaliteti života.
Zanimljivo je da se u odnosu na 1973. godinu promijenila i statistički najizglednija životna dob za smrt. Do te godine bila je manje od jedne godine, što znači da je više osoba umrlo prije svojeg prvog rođendana nego u bilo kojoj drugoj dobi. Danas u prosjeku muškarci umiru u dobi od 87, a žene u dobi od 91 godine.
Međutim, životni vijek nije se jednako povećao za sve Australce. Između pripadnika starosjedilačkih naroda i drugih Australaca postoji velika razlika. Na primjer, dječaci aboridžinskog podrijetla rođeni između 2015. i 2017. mogu očekivati da će doživjeti 72. godinu života, što je skoro devet godina manje nego očekivana dob za druge dječake rođene u isto vrijeme. Mlade Aboridžinke mogu očekivati da će živjeti 76 godina, osam godina manje nego druge djevojčice. Iako jaz još uvijek postoji, on se ponešto smanjio te je u zadnjem desetljeću smanjen tri godine za muškarce i dvije godine za žene.
Pretpostavlja se da je uzrok jazu lošija zdravstvena skrb među aboridžinskom populacijom, otežani pristup zdravstvenim uslugama i nedovoljna skrb o trudnicama. Među starosjedilačkim zajednicama također je više nasilja i ozljeda.
