This is „Easy Croatian“ – a weekly podcast brought to you by SBS Croatian and the Croatian Studies Centre at Macquarie University. “Easy Croatian” is intended for those learning or wanting to brush up on their Croatian. News is written in simpler and shorter sentences and read at a slower pace. Before we move on to the feature, you will hear some of the more complex vocabulary and expressions, followed by their English translations. The transcript, as well as a short quiz, can be found below.
Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Danas govorimo o tome što pomaže u tome da se kod osoba oboljelih od demencije upori razvoj bolesti.
Prvo ćemo objasniti neke manje poznate riječi i izraze redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
| uzrok smrti | cause of death |
| patiti od demencije | to suffer from dementia |
| genetska predispozicija | genetic predisposition |
| okidač | trigger |
| razvoj bolesti | disease development |
| ženski hormoni | female hormones |
| usamljenost | loneliness |
| pogoršati | aggravate |
| moždani hormoni | neurohormones |
| uzročno-posljedična veza | cause-and-effect relationship |
| ljudski odnosi | human interactions |
| biti izložen | to be exposed to |
| podsjećanje | reminder |
| uzrokovati | to cause |
| okruženje | surroundings |
| blagonaklon | benevolent |
| odgoditi | to postpone, to delay |
| skupina za podršku | support group |
| oboljeli (oboljela osoba) | a sick person |
| biti na raspolaganju | to be available |
| njegovatelj | caregiver |
| neovisnost | independence |
| pridonositi | to contribute |
| napredovanje bolesti | disease progression |
A sada poslušajte prilog.
Demencija je jedan od najvećih zdravstvenih problema 21. stoljeća, drugi najčešći uzrok smrti među Australcima i prvi među Australkama.
Žene češće pate od demencije od muškaraca, a to je zato što u pravilu duže žive, ali i zato što zato postoje genetske predispozicije. Žene su također sklonije depresiji, koja može biti jedan od okidača za razvoj bolesti. Određenu ulogu u razvoju bolesti ima i pad razine ženskih hormona nakon menopauze.
Lijeka protiv demencije nema. No nedavno provedeno istraživanje na Sveučilištu u Adelaideu pokazalo je da su osobe koje žive u većim kućanstvima izložene manjem riziku umiranja od demencije te da se kod njih bolest dosta sporije razvija. To govori u prilog teoriji da usamljenost i izolacija mogu pogoršati tijek bolesti. Život u zajednici, s druge strane, omogućuje bolju regulaciju moždanih hormona poput oksitocina, hormona ljubavi, koji utječu na bolje funkcioniranje mozga.
Iako istraživanje nije dokazalo izravnu uzročno-posljedičnu vezu između demencije i veličine kućanstva u kojoj osoba živi, pokazalo je da dementne osobe koje žive u većim kućanstvima žive duže.
No osim veličine kućanstva, važna je i vrsta interakcija, odnosno kvaliteta ljudskih odnosa kojoj su dementne osobe izložene. Stalno podsjećanje na probleme s pamćenjem može, na primjer, povećati tjeskobu i uzrokovati zabrinutost kod osobe koja se suočava s prvim simptomima bolesti. S druge strane, okruženje ispunjeno blagonaklonim interakcijama može odgoditi razvoj ozbiljnijih simptoma demencije.
Pozitivne interakcije ne moraju doći samo iz obitelji. Mogu se postići i u kontaktu sa susjedima, u skupinama za podršku ili kroz druge oblike socijalizacije. Osobe koje pate od demencije podršku i društvo mogu pronaći i na internetu. Udruga Dementia Australia, na primjer, redovito organizira sastanke preko platforme Zoom. Oboljelima su također na raspolaganju njegovatelji koji im mogu pomoći u obavljanju svakodnevnih poslova i pri izlascima, a i sami im prave društvo. Dobro su društvo i kućni ljubimci. Psi, na primjer, mogu biti istrenirani da osobama s demencijom pomažu u traženju stvari kao što su novčanik ili ključevi. Tako im pomažu da zadrže određenu neovisnost duže vrijeme, što u konačnici ponovo pridonosi sporijem napredovanju bolesti.
Svoje znanje novih riječi provjerite OVDJE.
