This is „Easy Croatian“ – a weekly podcast brought to you by SBS Croatian and the Croatian Studies Centre at Macquarie University. “Easy Croatian” is intended for those learning or wanting to brush up on their Croatian. News is written in simpler and shorter sentences and read at a slower pace. Before we move on to the feature, you will hear some of the more complex vocabulary and expressions, followed by their English translations. The transcript, as well as a short quiz, can be found below.
Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Danas govorimo o duševnom zdravlju mladih Australaca.
Prvo ćemo objasniti neke manje poznate riječi i izraze redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
| samoubojstvo | suicide |
| marginalizirana društvena skupina | marginalized social group |
| pripadnik (pripadnici) | member |
| starosjedilački narod | indigenous people |
| poremećaj duševnog zdravlja | mental health disorder |
| razgrađivati se | to decompose |
| živčani sustav | nervous system |
| vršnjak (vršnjaci) | peer |
| uvriježeno mišljenje | common opinion |
| progovoriti o čemu | to talk about something |
| prevladati | to overcome |
| potaknuti | to encourage |
| sprječavanje | prevention |
| odgovarajući | appropriate |
| povjerenje | trust |
| zamjerati | to object |
| utemeljen | based |
| podređen | subordinate |
A sada poslušajte prilog.
Glavni uzrok smrti među Australcima u dobi između 15 i 25 godina je samoubojstvo. Posebno je to slučaj među mladima iz marginaliziranih društvenih skupina, kao što su oni iz ruralnih dijelova Australije, pripadnici starosjedilačkih naroda ili pripadnici LGBTIQA+ zajednice.
Više od polovice svih poremećaja u duševnom zdravlju manifestira se kod osoba mlađih od 14 godina, a 75 posto kod osoba mlađih od 24 godine. Razlog tomu može biti taj što se u toj dobi mladi mozak još uvijek razvija. U toj dobi razgrađuje se i nestaje velik broj neurona u našem živčanom sustavu, zbog čega se u tijelu događaju brojne promjene. U istoj dobi mladi prolaze kroz različite situacije: mijenjaju škole, ulaze u odnose s vršnjacima, suočavaju se sa sukobima u obitelji i slično.
Poremećaji duševnog zdravlja nose određenu stigmu pa je mladima o tome teško govoriti. U društvu je također uvriježeno mišljenje da razgovor o samoubojstvu potiče na samoubojstvo. Međutim, stručnjaci smatraju da je u redu postavljati pitanja o tome kako se osoba osjeća pa i o tome razmišlja li o samoubojstvu. Nema, naime, istraživanja, koja dokazuju da razgovor sa stručnjakom o samoubojstvu potiče na samoubojstvo.
Mnogim je mladima teško započeti razgovor o tome kako se osjećaju i kroz što prolaze. Međutim, uz pomoć stručne osobe, to postaje lakše. Organizacije kao što je Youth Insearch, pomažu mladim osobama da progovore o svojim problemima i da ih prevladaju.
Svake godine u veljači Youth Insearch provodi Tjedan borbe protiv samoubojstva među mladima. Cilj je kampanje potaknuti Australce da progovore o samoubojstvu među prijateljima, u obitelji i u svojim lokalnim zajednicama. Kampanja također ima za cilj potaknuti saveznu vladu na bolje novčano podupiranje programa za sprječavanje samoubojstava među mladima, posebno pripadnicima LGBTIQA+ zajednice, starosjedilačkih naroda i onima iz ruralnih dijelova Australije među kojima su samoubojstva najbrojnija.
To su skupine koje često nemaju pristup odgovarajućim uslugama ili nemaju povjerenja u sustav. Organizacijama koje pružaju usluge za očuvanje mentalnoga zdravlja često se zamjera da su utemeljene na zapadnjačkoj praksi i bjelačkim vrijednostima. U međukulturnom društvu kao što je Australija, usluge bi trebale biti podređene različitim korisnicima i ne bi se smjelo događati da se od korisnika očekuje da se prilagode zapadnjačkom sustavu i zapadnjačkim modelima očuvanja duševnoga zdravlja.
Svoje znanje novih riječi provjerite OVDJE.
