Pronađite više vijesti, tema i razgovora SBS-a na hrvatskom jeziku u našoj kolekciji podcasta.
Priče povratnika: Zadarska idila obitelji Deša
Obitelj Deša.
U ovoj epizodi serije Priče povratnika Marta Penović, studentica Komunikacija i medija na Sveučilištu u Splitu, predstavlja nam životnu i poslovnu priču obitelji Deša, a njena sugovornica je Vesna Deša.
Transcript
Dobar dan, dragi slušatelji SBS Radija. Srdačno vas pozdravljamo sa Studija komunikacija i medija Sveučilišta u Splitu. S vama je danas Marta Penović, studentica druge godine preddiplomskog studija. Danas je naša gošća poduzetnica Vesna Deša, koja se sa svojom obitelji preselila iz Australije u Zadar. Vesna, dobro nam došli. Što vas je potaknulo da se s obitelji preselite iz Australije u Hrvatsku?
Moj muž je imao svoju građevinsku firmu, a ja sam radila u velikoj firmi kao menadžer za zdravlje i sigurnosti na radu. Puno smo razgovarali s djecom i između sebe da vidimo možemo li se realno preseliti u Hrvatsku zbog posla, škole i svakodnevnog života. Na kraju smo odlučili da pokušamo na godinu dana. Tako smo nakon sedam mjeseci, ljeti 2022. preselili u Zadar. I evo nas nakon skoro četiri godine u Zadru.
Kako je izgledao početak života ovdje i jeste li se brzo navikli?
Kad dođeš u Hrvatsku na odmor, ti si na odmoru i tu ne živiš, ali kad dođeš za stalno moraš upisati djecu u školu i sportove, prijaviti se u MUP, riješiti zdravstvenu zaštitu, naći liječnika, svakodnevno nabaviti potrebne stvari i tako dalje. Trebalo nam je malo vremena da se naviknemo na Hrvatsku i sustav, ali to nam nije bio veliki problem. Kad nešto želiš, može se.
Kako ste se odlučili pokrenuti vlastitu tvrtku u Zadru i čime se ovdje točno bavite?
Moj muž Adrian je uvijek radio za sebe kao građevinski inženjer u svojoj firmi u Australiji. Bila sam svjesna da moj posao i struka u Hrvatskoj nisu priznata, pa smo osnovali svoju firmu AD Property d.o.o. Puno ljudi nam je od početka govorilo da trebaju nekoga tko zna raditi dobar posao i tko zna komunicirati s njima kao da su tu. U isto vrijeme smo primijetili da u turizmu i svemu što je vezano uz nekretnine budući klijenti traže nekoga tko će odraditi sve usluge vezane uz turizam, održavanje nekretnina, izvaditi kućno osiguranje i tako dalje. Na kraju mi smo one-stop-shop za sve što se tiče nekretnina.
Koje su bile najveće razlike u poslovanju između Hrvatske i Australije?
U obe države, naravno, može se otvoriti firma. Također, nama je bilo drugačije dobivati nove klijente jer smo puno poslova dobivali preko telefona ili online. Budući da naši klijenti žive u inozemstvu ili kad bi došli u sezonu, pronalazili su nas preko društvenih mreža ili preporuka. Nakon toga bismo se sastajali i razgovarali, povjerili posao s ključem. U oba smisla bilo je puno različitosti.
Kao povratnici koji u Hrvatskoj započinju posao, s kojim ste se izazovima susretali?
Treba puno toga naučiti i biti otvoren na dobre savjete od ljudi koji također rade za sebe. Bit će kao svugdje na svijetu ljudi koji će ti dati krive savjete ili u nekom smislu biti ljubomorni. Ako ste uvjereni da vaša ideja može funkcionirati u Hrvatskoj jer toga nedostaje, onda krenite u tom smjeru.
Biste li mogli izdvojiti neke prednosti u poslovanju u Hrvatskoj u odnosu na Australiju?
Ima puno prednosti poslovanja u Hrvatskoj. Kao što mi je stric iz Kanade govorio i dalje uvijek govori, ako nešto dobro ide u Kanadi, Americi i Australiji, onda će to dobro ići u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ima puno ljudi s dobrim idejama koji uspijevaju na poslu koristeći ideje koje su dobro prošle u inozemstvu. Uvijek nešto fali u Hrvatskoj. Možda kafić s boljom kavom, neka hrana koju Hrvatska nema i tako dalje.
Kako su se vaša djeca nakon preseljenja prilagodila životu i školskom sustavu?
Naša djeca su imala sedam i devet godina. Znali su samo malo hrvatski, ali ne kao što sada znaju. Budući da su bili mladi i htjeli živjeti u Hrvatskoj, upisali smo ih u školu na hrvatskom jeziku. Naučili su jezik, upoznali su školski sustav i način učenja u Hrvatskoj na hrvatskom jeziku. Način života su odmah prihvatili. U Zadru naša djeca mogu slobodno ići biciklom u školu, na trening, u kino i bez ikakvog straha. Znam da kad bismo sada živjeli u Australiji, oni to ne bi mogli raditi.
Vidite li svoju budućnost dugoročno u Hrvatskoj i biste li drugima preporučili odlazak?
Vidimo našu i od naše djece budućnost u Hrvatskoj. Mi smo se svi navikli na način života u Zadru. Imamo prijatelje s kojima se družimo, kao i naša djeca. Opet, treba svatko tko misli preseliti biti realan. Ako su mladi par s djecom, je li realno da svi mogu živjeti u Hrvatskoj zbog financija, škole, djece i načina života. Je puno drugačiji način života ovdje, naročito naći vremena za kavu i druženje. Puno puta dobiješ poruku od prijateljice: „Jel si sad slobodna?”, a ne: „Jesi li slobodna za četiri tjedna?”. Uvijek se nađe vrijeme za ići na kavu. Ponakad se posao dogovori preko kave. Kad je predstava, kazalište ili koncert, nogomet ili košarka, dvorane su pune.
Vesna, hvala što ste s nama podijelili svoje iskustvo i približili nas ovoj temi. Hvala i vama, dragi slušatelji, što ste bili s nama.
Share
