Profesor Hariz Halilović povodom 31. maja - Dana bijelih traka

Prijedorske bijele trake su činjenica utvrđena u sudskim procesima za ratne zločine, a njegujući kulturu sjećanja mnogi Bosanci i Hercegovci, udruženja i organizacije u BiH i širom svijeta obilježavaju ove događaje iz skorije prošlosti. I ovdje u Australiji, mnoge zajednice u svim većim gradovima ovih dana organizuju mirovne šetnje, svečane komemoracije i tevhide odajući počast stradalim Prijedorčanima i svim stradalima u Bosanskom ratu. Tim povodom razgovarali smo sa prof. RMIT Univerziteta, dr Harizom Halilovićem, koji je, zamršenim putevima sudbine, i sam bio direktan svjedok događaja u Prijedoru 1992. godine.

Profesor Hariz Halilović i njegovi studenti.jpg sa RMIT Univerziteta u Melbourneu

To je dan kada cijeli planet ima bijelu traku oko sebe. Dan sjećanja na prijedorske žrtve je univerzalno važan, kako se nikakve trake ne bi nikada nikome stavljale na ovom svijetu.

, poručuje profesor Halilović.

Prof Hariz Halilovic, RMIT, Melbourne

Sa grupom od 28 studenata RMIT univerziteta profesor Halilović je već otputovao u Nozozemsku da posjete ono što je nekada bio Haški međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, danas se to zove Rezidualni mehanizam za međunarodne tribunale, gdje će prisustvovati predavanjima gdje su presuđeni ratni zločinci Karadžić i Mladić.

Također će posjetit Palaču pravde, Međunarodni krivični sud (ICC), Sud pravde (ICJ), ambasade Bosne i Hercegovine i Australije, kao i međunarodnu organizaciju za nestale osobe koja je također stacionirana u Hagu.

U Amsterdamu će posjetiti univerzitet i program Facing Srebrenica, da bi svoje studijsko putovanje završili komemoracijom žrtvama srebreničkog genocida u Potočarima 11. jula.

Kultura sjećanja je jako bitna, kao što je bitna i nauka, historiografija, pravo i pravosuđe... Ne radi se o tome da kultura sjećanja koči napredak, ili pomirenje. Bez kulture sjećanja nema pomaka naprijed.