Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Danas govorimo o tome što pomaže u tome da se kod osoba oboljelih od demencije upori razvoj bolesti.
Prvo ćemo objasniti neke manje poznate riječi i izraze redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
| uzrok smrti | cause of death |
| patiti od demencije | to suffer from dementia |
| genetska predispozicija | genetic predisposition |
| okidač | trigger |
| razvoj bolesti | disease development |
| ženski hormoni | female hormones |
| usamljenost | loneliness |
| pogoršati | aggravate |
| moždani hormoni | neurohormones |
| uzročno-posljedična veza | cause-and-effect relationship |
| ljudski odnosi | human interactions |
| biti izložen | to be exposed to |
| podsjećanje | reminder |
| uzrokovati | to cause |
| okruženje | surroundings |
| blagonaklon | benevolent |
| odgoditi | to postpone, to delay |
| skupina za podršku | support group |
| oboljeli (oboljela osoba) | a sick person |
| biti na raspolaganju | to be available |
| njegovatelj | caregiver |
| neovisnost | independence |
| pridonositi | to contribute |
| napredovanje bolesti | disease progression |
A sada poslušajte prilog.
Demencija je jedan od najvećih zdravstvenih problema 21. stoljeća, drugi najčešći uzrok smrti među Australcima i prvi među Australkama.
Žene češće pate od demencije od muškaraca, a to je zato što u pravilu duže žive, ali i zato što zato postoje genetske predispozicije. Žene su također sklonije depresiji, koja može biti jedan od okidača za razvoj bolesti. Određenu ulogu u razvoju bolesti ima i pad razine ženskih hormona nakon menopauze.
Lijeka protiv demencije nema. No nedavno provedeno istraživanje na Sveučilištu u Adelaideu pokazalo je da su osobe koje žive u većim kućanstvima izložene manjem riziku umiranja od demencije te da se kod njih bolest dosta sporije razvija. To govori u prilog teoriji da usamljenost i izolacija mogu pogoršati tijek bolesti. Život u zajednici, s druge strane, omogućuje bolju regulaciju moždanih hormona poput oksitocina, hormona ljubavi, koji utječu na bolje funkcioniranje mozga.
Iako istraživanje nije dokazalo izravnu uzročno-posljedičnu vezu između demencije i veličine kućanstva u kojoj osoba živi, pokazalo je da dementne osobe koje žive u većim kućanstvima žive duže.
No osim veličine kućanstva, važna je i vrsta interakcija, odnosno kvaliteta ljudskih odnosa kojoj su dementne osobe izložene. Stalno podsjećanje na probleme s pamćenjem može, na primjer, povećati tjeskobu i uzrokovati zabrinutost kod osobe koja se suočava s prvim simptomima bolesti. S druge strane, okruženje ispunjeno blagonaklonim interakcijama može odgoditi razvoj ozbiljnijih simptoma demencije.
Pozitivne interakcije ne moraju doći samo iz obitelji. Mogu se postići i u kontaktu sa susjedima, u skupinama za podršku ili kroz druge oblike socijalizacije. Osobe koje pate od demencije podršku i društvo mogu pronaći i na internetu. Udruga Dementia Australia, na primjer, redovito organizira sastanke preko platforme Zoom. Oboljelima su također na raspolaganju njegovatelji koji im mogu pomoći u obavljanju svakodnevnih poslova i pri izlascima, a i sami im prave društvo. Dobro su društvo i kućni ljubimci. Psi, na primjer, mogu biti istrenirani da osobama s demencijom pomažu u traženju stvari kao što su novčanik ili ključevi. Tako im pomažu da zadrže određenu neovisnost duže vrijeme, što u konačnici ponovo pridonosi sporijem napredovanju bolesti.
Svoje znanje novih riječi provjerite OVDJE.
