Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Danas govorimo o problemu pušenja nakon pandemije COVID-a 19 i o potrebi intenziviranja kampanji protiv pušenja među stanovnicima Australije.
Advertisement
Prvo ćemo objasniti neke manje poznate riječi i izraze redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
| štetne posljedice | adverse consequences |
| odviknuti se | to quit (an addiction) |
| pušenje | smoking |
| oslobađanje od stresa | stress relief |
| olakšanje | relief |
| opuštanje | relaxation |
| upravljanje stresom | stress management |
| stisnuti zube | lit. to grit one’s teeth; to put up with something |
| kampanja ili borba protiv pušenja | anti-smoking campaign |
| trudnica | pregnant woman |
| kulturološki primjeren | culturally appropriate |
| izdvajati (novac) | to give, to contribute |
| pripisati | to attribute |
| ustrajan | persistent |
A sada poslušajte prilog.
Štetne posljedice pušenja na zdravlje dobro su poznate. No unatoč tomu, mnogim je Australcima teško odviknuti se od pušenja. Dapače, tijekom čestih pandemijskih zatvaranja u posljednje dvije godine, mnogima je pušenje bio način oslobađanja od stresa.
Pušenje, naime, u početku pruža osjećaj olakšanja i opuštanja, ali zapravo mozgu i tijelu otežava upravljanje stresom i vlastiti, prirodni način suočavanja s teškoćama. Umjesto da iz pandemije izlazimo s osjećajem opuštanja, razina stresa kod ljudi sve je veća. Čini se da su ljudi tijekom dugog, neizvjesnog razdoblja pandemije stisnuli zube i nekako izdržali, a sada si dopuštaju priznati da nisu dobro, smatra Ruth Limkin, direktorica organizacije Banyans Healthcare.
Kako su mnogi upravo tijekom pandemije počeli pušiti, potreba za kampanjama protiv pušenja porasla je. Stručnjaci su posebno zabrinuti za određene društvene skupine koje su posebno izložene riziku od štetnih posljedica pušenja.
Među njima su i trudnice. Njihovi liječnici često im ne žele ništa reći, jer se boje da će prestati dolaziti na preglede. Ako pak liječnik ništa ne kaže, trudnice smatraju da to onda i nije tako opasno i nastavljaju pušiti. Problem je posebno izražen među trudnicama starosjedilačkoga podrijetla među kojima ima čak 44 posto pušačica.
Gillian Gould, liječnica i profesorica na Sveučilištu Southern Cross na sjeveru Novog Južnog Walesa, i njezin tim pokrenuli su projekt u sklopu kojeg provode edukaciju o štetnosti pušenja na kulturološki primjeren način. To znači da su primijenili metode i tehnike učenja kojima se Aboridžini tradicionalno koriste, a koje su interaktivne i zanimljive te ih mogu primjenjivati zdravstveni radnici različitih specijalizacija.
I drugi stručnjaci smatraju da je potrebno promijeniti pristup kampanjama protiv pušenja, posebno sad na kraju pandemije. Naime, tijekom pandemije kampanje protiv pušenja nisu se emitirale u medijima, jer je medijski prostor bio rezerviran za informacije o COVID-u i o cijepljenju. Uz to, vlada je izdvajala znatno manje novca za borbu protiv pušenja.
U zadnja tri desetljeća broj pušača u Australiji u stalnom je padu, no unatoč tomu, pušenje je još uvijek vodeći uzrok raka u zemlji. Svaki peti slučaj raka može se pripisati pušenju.
Za prestanak pušenja važno je da pušači donesu odluku o prestanku. No i to je samo početak. Treba se savjetovati s liječnikom, potražiti odgovarajuće sadržaje i podršku na internetu i slično. Također treba razviti navike zdravijeg i jeftinijeg načina opuštanja – na primjer, boravak u prirodi.
Prosječnom je pušaču potrebno osam do devet pokušaja prestanka pušenja prije nego u tome zaista uspiju, stoga treba biti ustrajan.
