Muaj neeg Australia uas siv cov Facebook account ntau tshaj 311,000 phau account muaj peev xwm mus thov seb puas tau Meta cov nyiaj paj tshab $50 million — uas yog ib co nyiaj them ntau tshaj plaws raws li tau pom muaj vim lub tuam txhab no tau ua txhaum Australia tej cai pov puag tej neeg cov privacy.
Txawm li cas los lub caij nyoog dhau zujzus mus lawm. Thiab txawm tias koj muaj cai thov tau los koj tsuas muaj sij hawm mus txog rau hnub tim 31 lub 12 hlis ntuj mus claim xwb. Ua li no los kuj muaj ib co xwm txheej zoo li no twb tau pib ntawm teb chaws Meskas lawm thiab.
Nod yog tej tsim nyog koj paub txog tias: leej twg yog cov muaj cai claim, yuav claim li cas thiab tej zaum ho yuav tau npaum li cas.
Vim li cas thiaj muaj neeg Australia coob heev muaj peev xwm mus claim?
Meta tau muaj cov kev pom zoo xaus plaub ntug cuam tshuam txog tej lus paj lus cua Cambridge Analytica, uas yog ib co xwm txheej ua tej neeg ntiag tug tej xov xwm paim quav rau lub caij xyoo 2010s ua tau muaj Askiv ib lub tuam txhab tau khaws tej neeg 87 million tej Facebook profiles tej xov xwm ntiag tug thoob ntiaj teb coj mus siv.
Ces thiaj ua rau Meskas muab Meta uas yog tus tswv tswj Facebook raug nplua nyiaj ntau tshaj plaws txog US$5 billion (AUD$7.7 billion), thiab tau npaj nyiaj US$725 million (AUD$1.1 billion) coj los them ua nyiaj paj tshab ntxuav ntsej muag rau tej neeg Meskas uas raug tej xwm txheej teeb meem no.
Hos ntawm Australia no ces lub tuam chav hauj lwm Australian Information Commissioner (AIC)uas tswj tej cai pov puag haiv neeg no tej privacy cov kev tshuaj ntsuam kuj txheeb tau tias lub tuam txhab Cambridge Analytica tau siv lub: This Is Your Digital Life personality quiz app nug kom tau tej neeg ntiag tug tej xov xwm.
Cov kev tshuaj ntsuam no tau txheeb tau tias muaj 53 tus neeg Australia uas siv Facebook tau nruab lub app no siv. Thiab kuj muaj tej neeg Australia txog li 311,074 tus uas siv Facebook tau ua phooj ywg nrog tej neeg 53 leeg no, txhais tau tias tej zaum lub app no kuj thov kom tej neeg no qhia lawv tej xov xwm ntiag tug thiab.
Lub 12 hlis ntuj xyoo 2024, ces lub koom haum AIC thiaj tau qhia tias lawv tau muaj cov kev sib khom thiab pom zoo xaus ib rooj plaub uas Meta pom zoo yuav them nyiaj paj tshab AUD$50 million ntxuav ntsej muag rau tej neeg no. Thiab yuav pub tau qhib lub caij rau tej neeg mus claim tau txij tim 30 lub 6 hli ntuj thiab yuav kaw rau hnub tim 31 lub 12 hlis ntuj (2025) no.
Leej twg muaj cai claim?
Koj muaj peev xwm claim yog tias koj:
- siv ib phau Facebook account txij tim 2 lub 11 hlis ntuj xyoo 2013 mus txog tim 17 lub 12 hlis ntuj xyoo 2015 (uas yog lub caij muaj cai claim tau);
- koj tuaj rau Australia no rau lub caij ntev tshaj 1 hlis (30 hnub) rau lub caij ntawd, thiab
- seb koj puas tau nruab (installed) lub Life app los sis seb puas ua ua pheej ywg nrog ib tug twg uas tau nruab lub app no siv.
Yuav claim li cas – tab sis yuav tau ceev faj tsam raug dag
Lub tuam txhab KPMG yog tus tswj cov Facebook Payment Program. Mestas thiaj tau them nyiaj rau KPMG kom nws ua tus tswj cov program no; uas yeej tsis cuam tshuam dab tsi txog cov nyiaj paj tshab AUD$50 million uas yuav them ntxuav ntsej muag rau tej neeg.
Meta yeej tau xa ib co xo qhia rau tej neeg Australia uas tej zaum yuav muaj cai claim hauv Facebook li: Tej zaum koj muaj cai tau txais tej nyiaj sib khom xaus rooj plaub tsis ntev no ntawm Australia. Txheeb tau ntxiv.
Sim qhov link no seb lub tuam txhab no puas muaj tej xov xwm teev txog yus los yog yus tej phooj ywg uas log into lub Digital Life app. Yog tias muaj, ces tsim nyog yus muaj peev xwm siv tau cov
if the company has records of you or your friends logging into the Digital Life app. If there are, you should be "fast track" application.
Yog tias yus tsis tau txais kev ceeb toom dab tsi tab sis xav tias tej zaum yus raug teeb meem, ces yus muaj peev xwm mus claim raws li tej txheej txheej uas yus yuav tau qhia:
- yus tej ntaub ntawv teev txog yus lub cim thawj (Identity documents) li passport los yog driver's licence.
- yus siv ib phau Facebook account thiab tau tuaj rau Australia rau lub caij uas yus muaj cai thov.
Tab sis xav kom ceev faj tsam muaj tej neeg dag (Scammers) ua txoj dag tias yog cov neeg tuaj ntawm Facebook xa ntawv tuaj rau yus los yog qhia tias mam li pab yus claims.
Yus muaj cai thov tau hom nyiaj twg?
Yus yuav tsum tau thov tej nyiaj paj tshab them ntxuav ntsej muag no raws li ib los yog ob co "classes" xwb thiab yuav tau siv ntau yam ntau ntawv sib txawv los qhia qhov tseeb.
Class 1: ces yog cov txheej txheem thov nyuaj zog, uas tej zaum yuav thov tau nyiaj ntau dua. t
Yog koj xav claim rau "ib cov kev poob nyiaj ib yam dab tsi tsi ntsees los yog raug ib co kev puas tsuaj twg", ces koj yuav taum tau muaj tej ntaub ntawv pov thawj qhia tias seb puas ua rau koj poob nyiaj/los raug tej teeb meem lwm yam uas tsis ua rau koj poob nyiaj los sis yog raug teeb meem dab tsi rau koj. Piv txwv li tej zaum koj yuav tau rho thiab siv nyiaj ntiag tug mus them tej nqe kho mob, los yog nqe sab laj daws kev nyuaj siab, los sis yuav tau tsiv mus nyob rau lwm qhov vim koj tej xov xwm ntiag tug raug coj mus qhia rau zej tsoom sawv daws paub.
Tsis tas li ntawd los koj yuav tsum qhia tias seb tej xwm txheej ntawm lub tuam txhab Cambridge Analytica tej xov xwm paim quav no ua rau muaj teeb meem dab tsi rau koj. Ces thiaj pom tias yeej yog tej yam nyuaj heev rau coob leej ntau tus neeg yuav muaj peev xwm qhia tau tias seb lawv poob nyiaj npaum li cas los sis ho raug teeb meem li cas.
Ces lawv thiaj li yuav xub lis txiav txim rau cov Class 1 claims ua ntej. Thiab yeej tsis teev ua ntej kiag tias yuav them npaum li cas; tab sis yeej yuav los txiav txim siab raws li tej xwm txheej teeb meem uas tau muaj rau tej neeg ntiag tug ib tug twg.
Yog tias tsis muaj peev xwm thov raws cov Class 1 claim, tab sis yus muaj cai tau lwm yam nyiaj paj tshab them rau yus, ces yus yuav muaj cai claim tau cov Class 2.
Class 2: yog cov kev claim yooj yim zog, tab sis tej zaum yuav tau nyiaj tsawg dua
Kuj muaj lwm txoj xub kev rau yus claim tau thiab, li yus muaj peev xwm xaiv claim tej uas rau yus poob nyiaj nkaus xwb los yog raug teeb meem nkaus xwb thiab uas cuam tshuam txog ''cov kev ua rau yus muaj kev txhawj xeeb los sis ua rau yus poob ntsej muag" cuam tshuam txog yus tej xov xwm paim quav no.
Tej zaum cov txheej txheej no yuav ib nyuag yooj yim me ntsis — tab sis tej zaum yuav thov tau tej nyiaj paj tshab no tsawg zog thiab.
Ces tag nrho tej neeg uas claim/thov cov Class 2 no tsuas tau nyiaj sib npaug tib yam xwb, dua ntawm cov Class 1 claim uas thov tau nyiaj ntau dua ntawd.
Txawm li cas los tej neeg mus claim no yuav tsum tau qhia kom tau qhov tseeb tias lawv yeej ntseeg tau tseeb tiag tiag tias tej xov xwm paim quav no tau ua rau lawv muaj kev txhawj xeeb thiab ua rau lawv poob ntsej muag tiag.
Ces Meta thiaj yuav tau ua raws li lub koom haum Australian Information Commissioner hais, uas cia KPMG muaj peev xwm txiav txim tias yuav them nyiaj ntau npaum li cas. Thiab nws kuj qhia tias yog tseem tshuav tej nyiaj no seem tom qab tau them rau tag nrho tej neeg tau mus claim lawm, ces KPMG yuav muab cov nyiaj no rau tsoom fwv lub tuam chav Consolidated Revenue Fund.
Meta tau qhia rau lub chaw nthuav xov xwm The Conversation tias: "Yeej tsis tau teev tseg ua ntej tias yuav them tej nyiaj claim no ntau npaum li cas."
"Thiab lub caij tsim nyog yuav los txheeb tias seb puas tsim nyog them tej nyiaj paj tshaj raws tej neeg tau claim yog lub caij tau xaus cov kev teev zwm tej neeg cov kev claim rau hnub tim [31 lub 12 hlis ntuj 2025]."
Ces thiaj tseem tsis tau paub tseeb tias xyov yuav tau nyiaj npaum li cas rau tej neeg Australia uas tau mus thov cov nyiaj AUD$ 50 million no piv rau tej nyiaj uas tsis paub tias yuav tau muab rau tsoom fwv teb chaws npaum li cas thiab.
Txawm li cas los kwv yees tias yeej yuav them tej nyiaj paj tshab no rau tej neeg li ntawm lub 8 hli ntuj xyoo 2026 no.
Hos yuav tau tej nyiaj paj tshab no ntau npaum li cas?
Yeej paub tias Meta them tej nyiaj paj tshab muaj ntsis sib xws li no rau lwm qhov chaw tsawg tsawg xwb thiab. Piv txwv li tej them rau tej neeg Meskas uas siv Facebook uas muaj cai claim lawv cov nyiaj US$725 million (AUD$1,100 million) ces kuj ua rau tej neeg ceeb rau tej nyiaj lawv tau thiab. Yeej muaj ib tug uas tau mus claim no qhia tias lawv ib tug twg tsuas tau tej nyiaj paj tshab no txog li USD$30 (AUD$45) xwb.
Hos ntawm Australia no ces, seb ho puas muaj neeg kub siab coob npaum li cas mus teev zwm npe mus claim piv txij li tam sim no mus txog hnub tim 31 lub 12 hlis ntuj xyoo 2025 no xwb.
Graham Greenleaf yog ib tug zes kais ua tau pab ntau yam rau lub tuam chav qhia cai lij choj ntawm Macquarie University. Greenleaf kuj yog ib tug tub koom siab ntawm pawg tswj ntawm lub koom haum Australian Privacy Foundation, uas yog ib lub koom haum NGOs uas ua hauj lwm yeem thaj.
Katharine Kemp yog ib tug associate professor ntawm lub tuam chav Faculty of Law & Justice, thiab yog tus coj UNSW Public Interest Law & Tech Initiative, UNSW Sydney. Kemp yog ib tug tub koom siab ntawm pawg rooj saib xyuas teeb txheeb ntawm lub koom haum Consumer Policy Research Centre, uas yog ib lub koom haum tuaj nruab nrab tsis nce rau tog twg thiab yog lub koom haum NGO uas teeb txheeb thiab txhawb nqa los yog tawm tswv yim txog tej cai, tej lagluam thiab tej laj fai kum xeeb.
Share


