Mea e lima e te faia nei e faaleleia atili ai lou soifua manuia ma maloloina.

E iai vaega e sili ona aoga i le tausiga o lou soifua maloloina ma manuia, ma o le faatamala ma le amana'ia, e mafai ona afaina ai lou maloloina i le tino ma le mafaufau.

Cette histoire fait partie de l'initiative Mind Your Health de SBS.

Cette histoire fait partie de l'initiative Mind Your Health de SBS. Source: iStockphoto / DisobeyArt/Getty Images/iStockphoto

O le faia o faamalositino faifaipea ma le tausisi i mea'ai lelei ma talafeagai, o nisi ia o vaega taua mo le soifua maloloina e tatau ona faia i aso uma, e tusa ai ma se faamatalaga a Professor Anne Tiedeman - o se tama'ita'i e lava lona tomai i mata'upu o le soifua maloloina ma faamalosi tino.

E aofia ai fo'i le tipi i lalo o le aofa'i o le 'ava malosi e inuina, ma le tu'u motu o le ulaula tapa'a.

1. Faamalosi tino.

Na faaalia e Prof Tiedeman, ua tele molimau mai su'esu'ega i le aoga o le faamalosi tino i le soifua maloloina o le tino ma le mafaufau, ma taofia ai fo'i le tupu mai o faama'i i le tauafiafi o le soifuaga.

O mea e faia i lau gaioi i le aso lenei poo lenei vaiaso, e mafai ona molimauina le aoga i le lumana'i.
I le tulaga o le aofa'i o le faamalosi tino e tatau ona faia e se tagata, na faasino Prof Tiedeman i le ta'iala mai malo 'aufaatasi, le WHO, World Health Organization’s guidelines, o loo fautuaina ai le aofa'i ma mea e faia e fuafua i le matua o se tagata ma pe iai sona gasegase poo ni mana'oga tumau.

“O le fe'au taua i le faamalosi tino, e lelei ma aoga mo tagata uma, poo le a lou matua poo le itu'aiga mana'oga faapitoa."

“Tusa pe le mae'a atoa ona e faia faamalosi tino o loo fautuaina mai i le ta'iala, ua matou iloa i su'esu'ega faatuatuaina, soo se aofa'i o le faamalosi tino e aoga mo lou soifua maloloina."

Na ia ta'ua fo'i e tele isi auala o le faia o faamalosi tino, e 'ese mai i ta'aloga masani poo faalapotopotoga faamalosi tino.

“E pei o le faia o se savaliga i le auala poo le paka, faia o fe'au i le fale, se galuega i le togala'au, o na mea uma e tulei ai le gaioi ma aoga i lou soifua maloloina."

2. Paleni au mea'ai

Na saunoa Prof Tiedeman e taua tele ona faapaleni mea taumafa, e faaitiitia ai le avanoa o lou maua i ma'i matuia atoa ai le tino puta.

O mea'ai lelei e aoga mo lou malosi, faamalosi ai ponaivi ma lau faalogona.

“O nei mea uma e aoga, paleni au mea taumafa, 'aua le tele 'a'ano manu fa'aasu, 'aua le tele le suka (o se faafitauli i le atunuu i le taimi nei).

O le Ta'iala mo Mea'ai i Ausetalia, le Australia Dietary Guidelines e maua atu ai fautuaga i itu'aiga taumafa, aofa'i tala feagai ma le fuaina o itu'aiga taumafa mo aso ta'itasi.

E una'ia ai tagata i le atunu'u i itu'aiga taumafa e 5 e aoga mo le tino, ae faatapula'a mea'ai lololo, tele ai le masima, suka ma le 'ava malosi.

3. Faatapula'a le aofa'i o le 'ava malosi ma tu'u motu le tapa'a.

“Ua matou iloa o vaega nei e sili ona a'afia ai le soifua maloloina o tagata," se faamatalaga a Prof Tiedeman i le taua ona faatapula'a le 'ava malosi ma tu'u le ulaula tapa'a.

O le 'ava malosi e mafua ai le maliliu o tagata e to'a 3 miliona i le lalolagi i tausaga uma, atoa ai ma le a'afia o le faitau miliona o nisi i gasegase matuia, e tusa ai ma faamaumauga a malo 'aufaatasi le World Health Organization.

I faamaumauga a le Australian Institute of Health and Welfare (AIHW) e to'a 1,452 tagata na maliliu i Ausetalia ona o mafua'aga e feso'ota'i sa'o ma le 'ava malosi i le 2020, o le to'atele (73%) o le itupa o ali'i.

O le Ta'iala, le Australian Alcohol Guidelines, o le 2020, o loo fofola atu ai fautuaga i auala e faaitiitia ai le aofa'i o le 'ava malosi e inuina ma tulaga lamatia o le soifua maloloina mai le 'ava malosi.

E le gata i lea, e iai fautuaga mai le Cancer Council 12 tips to break alcohol habits, e aofia ai aso faatulagaina e le inuina ai se 'ava malosi ma le tali o lou galala i le suavai.

4. 'Auai i mafutaga ma isi tagata

Na faaalia e Prof Tiedeman o le isi faafitauli o le nofo to'atasi ma lagona o mafutaga motusia, e ui i nisi o taimi o loo felata'i ma nisi tagata. Na ia faaigoaina o le leai o se so'otaga, “lack of connection”.

“O le lagona e iai se mafutaga mafana ma isi tagata o loo nonofo ma felata'i, poo le iai o se so'otaga ma isi i le nu'u ma le pitonu'u o loo aumau ai."

“E mafai ona faapea o le manatu e taua i isi lou tulaga faaletagata, ma le faaali atu fo'i e te aloa'ia ma faatauaina le mafutaga ma isi tagata. O so'otaga uma faaletagata, e sili ona taua."

Na ia ta'ua o so'otaga uma nei e taua ma e iai auala e faatinoina ai, e pei o le ofo o lou taimi i se 'au'aunaga faia fua mo nisi le volunteering.

“O le ofoina o lau tautua e aunoa ma se taui, [volunteering], o se auala lea e te feso'ota'i ai ma isi tagata e tutusa outou lagona ma 'aufaatasi i le ofoina o se 'au'aunaga, e pei o le tautuaina o se Kalapu ta'alo.

“E iai se 'au tou te ta'a'alo ai pe tapua'ia, ma e tasi le sini autu o le fiafia ma le fia manumalo."

Peita'i, e iai isi e fiafia e nonofo to'atasi ma le manana'o e nonofo faatasi ma nisi.

“Ae tusa pe nonofo ta'ito'atasi i latou, e iai lava o latou so'otaga ma isi tagata i auala ua latou malilie iai."

Ua fautuaina e le faalapotopotoga le Beyond Blue auala e mafai ai e tagata ona feso'ota'i ma mafuta ma isi tagata e aofia ai le fa'aaogaina o le Skype, Zoom, FaceTime ma apps e pei o le House Party e feso'ota'i ai i luga o le video chat.

E fautuaina fo'i e le Beyond Blue le fuafuaina ma faatulagaina o feiloa'iga faifaipea ma isi tagata, e pei o se kalapu faitau tusi, trivia, fai 'aiga ma lou aiga i se fale'aiga, ma le tele lava o auala e feso'ota'i ma talanoa ai ma aiga ma uo.

5. Siaki 'oe lava ma nisi e pele ia te 'oe.

O le taimi Sa ma Vavao i puipuiga o le KOVITI-19 o se faata'ita'iga i le taua tele ona tausi lelei ia te 'oe ma nisi e pele, e pei ona faaalia e Prof Tiedeman.

“Ou te iloa le taua tele. Ia te a'u, o le isi vaega na sili ona ou popole iai o matua ma tagata matutua o loo puipuia i Sa o le faama'i, ma pe o maua uma mea latou te mana'omia."

“Ae tele ina e le iloa o loo e amoina le avega mamafa i le popole ma le atuatuvale. E taua ai ona siaki ia te 'oe lava poo e malosi, ona e taua tele lou ola manuia ma maloloina."

E fautuaina e le Black Dog Institute se lisi o ni mea se 6 e mafai ona siaki ai lou tulaga manuia i vaiaso ta'itasi, e aofia ai lagona, faalogona o le tino, moe ma ou mafaufauga.

A mana'omia nisi faamatalaga ma fesoasoani lagolago, faafeso'ota'i le Lifeline mo fesoasoani  24-7  i le 13 11 14, Suicide Call Back Service i le 1300 659 467 ma le Kids Helpline i le 1800 55 1800 (mo tamaiti ma tupulaga 5 i le 25 tausaga le matutua). Mo nisi faamatalaga, asiasi i le  Beyond Blue.org.au ma lifeline.org.au.

Embrace Multicultural Mental Health mo fesoasoani i tagata fai mai ma fa'aaogaina gagana e 'ese mai le Igilisi.

Share

Published

Updated

Presented by Ioane Tiperio Lafoa'i.
Source: SBS

Share this with family and friends


Follow SBS Samoan

Download our apps
SBS Audio
SBS On Demand

Listen to our podcasts
Independent news and stories connecting you to life in Australia and Samoan-speaking Australians.
A podcast series exploring the world of rugby league from a Samoan perspective.
Get the latest with our exclusive in-language podcasts on your favourite podcast apps.

Watch on SBS
SBS World News

SBS World News

Take a global view with Australia's most comprehensive world news service