Watch FIFA World Cup 2026™ LIVE, FREE and EXCLUSIVE

„Lagani hrvatski“ – epizoda 219. Što kad u domu pronađete divlju životinju

Possum

Oposum. Credit: MorgueFile

This is „Easy Croatian“ – a podcast brought to you by SBS Croatian and the Croatian Studies Centre at Macquarie University. “Easy Croatian” is intended for those who want to brush up on their Croatian. News is written in simpler and shorter sentences and read at a slower pace. Before we move on to the feature, you will hear some of the more complex vocabulary and expressions, followed by their English translations. The transcript, as well as a short quiz, can be found below.


Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.

 

Susret s divljim životinjama u Australiji se može dogoditi bilo gdje, ne samo na kampiranju ili tijekom putovanja automobilom. Divlje životinje često zalutaju i među ljude, a katkad i u domove. Iako među australskim životinjama ima onih vrlo opasnih, većina nije opasna za ljude, pogotovo ako ih se ostavi na miru.

 

Slijede najvažnije riječi i izrazi redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.

 

periferijaoutskirts
udaljenremote
dvorištebackyard
šišmišbat
oposumpossum
gušterlizard
sisavacmammal
paukspider
letjetito fly
gmizatito crawl
provlačiti seto squeeze through
okolišenvironment
otrovanvenomous
bezopasanharmless
ostaviti na miruto leave alone
kućni ljubimacpet
služba za spašavanje divljih životinjawildlife rescue service
sigurna udaljenostsafe distance
utvrđivanjeidentifying / determining
zmija otrovnicavenomous snake
kazuarcassowary
zalutatito wander / to stray
štetadamage
štititito protect
lovitito hunt
uznemiravatito disturb
izbjegavatito avoid

 

Poslušajte prilog.

 

Bez obzira na to gdje živite, u središtu velikog grada ili na periferiji, u malom mjestu ili na udaljenoj farmi, u Australiji ćete se sigurno sresti s divljim životinjama. Katkad je to u prirodi, a katkad u vlastitu dvorištu ili kući.

 

Ptice, šišmiši, oposumi, gušteri, mali sisavci, zmije i pauci – u Australiji živi čitav niz vrsta koje mogu letjeti, gmizati, hodati, skakati ili se tiho provlačiti kroz okoliš. Neke među njima su otrovne i opasne, no većina ih je bezopasna, pogotovo ako ih ostavite na miru.

 

Kad uđu u kuću, životinje je najbolje ne dirati, a djecu i kućne ljubimce udaljiti. Zatim treba nazvati lokalnu službu za spašavanje divljih životinja gdje će vam dati savjet kako postupiti. Preporučuje se fotografirati životinju sa sigurne udaljenosti. To je posebno važno kad je riječ o zmijama. Fotografija će, naime, pomoći pri utvrđivanju radi li se o otrovnoj ili neotrovnoj zmiji. Osim zmija otrovnica, opasnima se smatraju veliki klokani, veliki kazuari te neke vrste paukova.

 

Većina životinja zaluta u kuću u potrazi za hranom i ako im se da prostora, brzo će otići. Međutim, neke, kao šišmiši i oposumi, vole se useliti na krov kuće. Najbolje ih je ostaviti na miru, osim ako rade štetu. Tad se treba savjetovati sa stručnjacima.

 

Više od 80 posto autohtonih sisavaca živi samo u Australiji i nigdje drugdje i zato ih treba štititi. Može im se ostaviti voda, pogotovo za vrijeme velikih vrućina, ali ih ne treba hraniti. Psima se ne smije dopustiti da love ili uznemiravaju divlje životinje.

 

Brojna istraživanja pokazuju da boravak u prirodi ima pozitivan učinak na fizičko i duševno zdravlje ljudi. U područjima s više drveća, ptica i drugih životinja, ljudi su obično sretniji i zdraviji. Zato je važno ne izbjegavati prirodu, nego naučiti kako se ponašati pri susretu s divljim životinjama u prirodi, ali i u domu ili oko doma.

 

Svoje znanje novih riječi provjerite OVDJE.

 

 

[glazba] This is Easy Croatian, a podcast brought to you by SBS Croatian and the Croatian Studies Centre at Macquarie University. Easy Croatian is intended for those learning or wanting to brush up on their Croatian. The transcript, as well as a short quiz, can be found on the SBS Croatian website.

Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić. Susret s divljim životinjama u Australiji se može dogoditi bilo gdje, ne samo na kampiranju ili tijekom putovanja automobilom. Divlje životinje često zalutaju i među ljude, a katkad i u domove. Iako među australskim životinjama ima onih vrlo opasnih, većina ih nije opasna za ljude, pogotovo ako ih se ostavi na miru.

Slijede najvažnije riječi i izrazi redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.

Periferija.

Outskirts.

Udaljen.

Remote.

Dvorište.

Backyard.

Šišmiš.

Bat.

Oposum.

Possum.

Gušter.

Lizard.

Sisavac.

Mammal.

Pauk.

Spider.

Letjeti.

To fly.

Gmizati.

To crawl.

Provlačiti se.

To squeeze through.

Okoliš.

Environment.

Otrovan.

Venomous.

Bezopasan.

Harmless.

Ostaviti na miru.

To leave alone.

Kućni ljubimac.

Pet.

Služba za spašavanje divljih životinja.

Wildlife rescue service.

Sigurna udaljenost.

Safe distance.

Utvrđivanje.

Identifying or determining.

Zmija otrovnica.

Venomous snake.

Kazuar.

Cassowary.

Zalutati.

To wander or to stray.

Šteta.

Damage.

Štititi.

To protect.

Loviti.

To hunt.

Uznemiravati.

To disturb.

Izbjegavati.

To avoid.

Poslušajte prilog.

Bez obzira na to gdje živite, u središtu velikog grada ili na periferiji, u malom mjestu ili na udaljenoj farmi, u Australiji ćete se sigurno sresti s divljim životinjama. Katkad je to u prirodi, a katkad u vlastitom dvorištu ili kući.

Ptice, šišmiši, oposumi, gušteri, mali sisavci, zmije i pauci. U Australiji živi čitav niz vrsta koje mogu letjeti, gmizati, hodati, skakati ili se tiho provlačiti kroz okoliš. Neke među njima su otrovne i opasne, no većina ih je bezopasna, pogotovo ako ih ostavite na miru.

Kad uđe u kuću, životinje je najbolje ne dirati, a djecu i kućne ljubimce udaljiti. Zatim treba nazvati lokalnu službu za spašavanje divljih životinja, gdje će vam dati savjet kako postupiti. Preporučuje se fotografirati životinju sa sigurne udaljenosti.

To je posebno važno kad je riječ o zmijama. Fotografija će, naime, pomoći pri utvrđivanju radi li se o otrovnoj ili neotrovnoj zmiji. Osim zmija otrovnica, opasnima se smatraju veliki klokani, veliki kazuari te neke vrste paukova.

Većina životinja zaluta u kuću u potrazi za hranom i ako im se da prostora, brzo će otići. Međutim, neke, kao šišmiši i oposumi, vole se useliti na krov kuće. Najbolje ih je ostaviti na miru, osim ako rade štetu. Tad se treba savjetovati sa stručnjacima.

Više od 80% autohtonih sisavaca živi samo u Australiji i nigdje drugdje i zato ih treba štititi. Može im se ostaviti voda, pogotovo za vrijeme velikih vrućina, ali ih ne treba hraniti. Psima se ne smije dopustiti da love ili uznemiravaju divlje životinje.

Brojna istraživanja pokazuju da boravak u prirodi ima pozitivan učinak na fizičko i duševno zdravlje ljudi. U područjima s više drveća, ptica i drugih životinja, ljudi su obično sretniji i zdraviji.

Zato je važno ne izbjegavati prirodu, nego naučiti kako se ponašati pri susretu s divljim životinjama u prirodi, ali i u domu ili oko doma. [glazba]

END OF TRANSCRIPT

Share

Follow SBS Croatian

Download our apps

Listen to our podcasts

Get the latest with our exclusive in-language podcasts on your favourite podcast apps.

Watch on SBS

SBS Croatian News

Watch it onDemand

Watch now