This is „Easy Croatian“– a weekly podcast brought to you by SBS Croatian and the Croatian Studies Centre at Macquarie University. “Easy Croatian” is intended for those learning or wanting to brush up on their Croatian. News is written in simpler and shorter sentences and read at a slower pace. Before we move on to the feature, you will hear some of the more complex vocabulary and expressions, followed by their English translations. The transcript, as well as a short quiz, can be found on the SBS Croatian website.
Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Danas nam je tema sindrom izgaranja na poslu, koji je sve češća pojava među zaposlenim Australcima, posebno nakon pandemije koronavirusa.
Prvo ćemo objasniti neke manje poznate riječi i izraze redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
| sindrom izgaranja na radnom mjestu | burnout syndrome |
| svjetski prosjek | world average |
| tržište rada | labour market |
| radno mjesto | workplace |
| bezizglednost | hopelessness |
| zakazivati sastanke | to schedule meetings |
| uspostaviti ravnotežu | to establish a balance |
| radna snaga | work force |
| duševno zdravlje | mental health |
| dati sve od sebe | to give one’s best |
| narušeno mentalno zdravlje | impaired mental health |
| tjeskoba | anxiety |
| podizati svijest | to raise awareness |
| radni uvjeti | working conditions |
Slijedi prilog.
Sindrom izgaranja na radnom mjestu nakon pandemije koronavirusa sve je češća pojava među zaposlenim Australcima. U Australiji je broj onih koji pate od sindroma izgaranja na poslu veći od svjetskog prosjeka.
Tijekom pandemije COVID-a 19, došlo je do neravnoteže na tržištu rada, zbog čega su mnogi izloženi povećanom stresu na radnom mjestu. Među simptomima su gubljenje nade i osjećaj da ništa što napravimo, nije važno ili dovoljno dobro. Zbog čestog osjećaja bezizglednosti, mnogi napuštaju stresne poslove, jer osjećaj odgovornosti i dugo radno vrijeme negativno utječu na njihovo zdravlje.
Tijekom pandemije mnogi su radili od kuće. Poslodavci, želeći imati veću kontrolu nad zaposlenicima, često su zakazivali sastanke jedan za drugim, ne ostavljajući dovoljno vremena za odmor i ručak. To je posebno bio slučaj u prvim danima pandemije, dok su se svi još navikavali na novi oblik rada. Trebalo je naučiti uspostaviti ravnotežu u radnom danu i bez lošeg osjećaja ne raditi tijekom pauze za ručak, na primjer.
Od sindroma izgaranja na poslu pati sve veći broj Australaca. Čak 62 % zaposlenih kaže da se osjećaju iscrpljeno. Svjetski prosjek je 48 %. Među onima koji rade na rukovodećim radnim mjestima, 66 % ih osjeća simptome, što je znatno više od 53 % na svjetskoj razini.
Posljedice pandemije i kroničnog nedostatka radne snage posebno se odražavaju na radnike u području zdravstva, obrazovanja i maloprodaje. Jedna petina, odnosno 20 % od ukupnog broja zaposlenih pati od lošeg duševnog zdravlja, a u navedenim područjima ta brojka prelazi 25 %.
Sve je više onih koji potiho odustaju, odnosno onih koji i dalje rade svoj posao, ali više ne daju sve od sebe i ne prihvaćaju da ih posao definira kao osobe. Takvo ponašanje može također biti i posljedica nezadovoljstva kulturom na radnom mjestu.
Na primjer, samo četvrtina zaposlenika u Australiji smatra da je njihov poslodavac ostvario dobre i zdrave radne uvjete. Čak 42 % zaposlenika razmišlja o odlasku iz svoje organizacije u sljedećih šest do dvanaest mjeseci.
Također se primjećuje da zaposlenici češće traže slobodne dane zbog narušenog mentalnog zdravlja, najčešće tjeskobe. Broj takvih zahtjeva povećao se 17 % u odnosu na razdoblje prije pandemije.
Oporavak od izgaranja na poslu može biti dugotrajan. Važno je stoga podizati svijest o tom sindromu te educirati i zaposlenike, ali posebno poslodavce i rukovoditelje. Preporuka je poslodavcima da više vremena posvete razgovoru sa zaposlenicima o tome kako prilagoditi radne uvjete.
Svoje znanje novih riječi provjerite OVDJE.
