Pronađite više vijesti, tema i razgovora SBS-a na hrvatskom jeziku u našoj kolekciji podcasta.
Zvonko Milas predstavlja "Tjedan Hrvata izvan RH"
Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske
Saborski zastupnici su prošlog mjeseca podržali vladin prijedlog da se svake godine, u zadnjem tjednu svibnja, održava Tjedan Hrvata izvan Hrvatske. O tome govori Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji se, između ostalog, osvrnuo i na povećani broj povratnika u Hrvatsku kao i na besplatnu mobilnu aplikaciju za učenje hrvatskog jezika.
Transcript
Saborski zastupnici su prošlog mjeseca podržali vladin prijedlog da se svake godine u zadnjem tjednu svibnja održava Tjedan Hrvata izvan Hrvatske. O tome govori Zvonko Milas, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, koji se između ostalog osvrnuo i na povećani broj povratnika u Hrvatsku, kao i na besplatnu mobilnu aplikaciju za učenje hrvatskog jezika. Za SBS na hrvatskom Ana Solomon. Gospodine Milas, dobar vam dan i dobrodošli u program radija SBS na hrvatskom jeziku.
Dobar dan i vama i zahvaljujem prije svega na pozivu i koristim priliku pozdraviti sve Hrvate u Australiji.
Odluku o proglašenju Tjedna Hrvata izvan Hrvatske formalno donosi Hrvatski sabor. Radi se o događaju koji bi trebao dokazati da Hrvatska prepoznaje, cijeni i želi ojačati veze s više od tri milijuna Hrvata i njihovih potomaka koji žive izvan domovine. Odluka o održavanju tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske je donesena nakon puno rasprave i već je osnovan organizacijski odbor, zar ne?
Točno tako. Dakle, kako ste rekli, odluku o proglašenju, dakle, o ustanovljenju tjedna Hrvata donosi Hrvatski sabor i to je i, i učinjeno u ovom mjesecu, dakle, i moram to naglasiti, dakle, sa svim prisutnim saborskim zastupnicima u Hrvatskom saboru koji su tada bili na glasanju. Svi su, dakle, konsensualno bili za taj tjedan Hrvata i svi su ga zajedno potvrdili, što nam na neki način daje i poticaj da svi razmišljamo u istom smjeru, da je taj tjedan kojeg smo mi zamislili kao tjedan u kojem ćemo moći svima pokazati i-i na najbolji način oslikati sve ono s čim žive, s čim se susreću Hrvati izvan Hrvatske, poduprt je, dakle, iz, rekao bih, aa, iz svih stranaka i iz svih dijelova Hrvatske. I to je dobro. Tjedan Hrvata će se održavati u posljednjem tjednu mjeseca svibnja, dakle uoči Dana državnosti. Taj termin nije slučajno odabran. Dakle, njime želimo prije svega simbolički zahvaliti svim Hrvatima izvan Hrvatske za njihov doprinos u stvaranju samostalne, suverene i suvremene hrvatske države. Kako Hrvatima u Bosni i Hercegovini i iseljeništvu koji su, dakle, došli fizički tijekom agresije na Hrvatsku i bili su i dragovoljci u Domovinskom ratu, isto tako i hrvatskoj nacionalnoj manjini koja je ostala bez obzira na sve, posebno naši susjedi preko Dunava, dakle, na svojoj pradjedovini i tamo je javno deklarirano da su Hrvati koji su tamo svoj cijeli život, dakle, stoljećima i davali su nam doprinos kako bi danas imali ono što imamo. Izniman je doprinos, dakle, svih Hrvata u očuvanju hrvatske ideje o samostalnoj državi, dakle, i to nije niti geografska, niti bilo kakva druga udaljenost, niti prepreka uspjela do danas zatrti, niti, niti spriječiti da budemo jedni s drugima. Dakle, danas, gotovo trideset šest godina nakon povijesnog govora prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana u Hrvatskom saboru želimo to ponovo naglasiti i u vezi s provedbom tjedna Hrvata izvan Republike Hrvatske istaknuo bih kako smo organizirali i organizacijski odbor. Dakle, formirali ga i razmatramo, planiramo što i kako i na koji način ćemo sve zajedno, ovaj, provesti u, u petom mjesecu koji je vrlo brzo.
Tjedan bi mogao postati najveći godišnji poslovni forum i mogao bi biti ključan za privlačenje mladih Hrvata rođenih u inozemstvu. Kako to komentirate?
Pa mogu se složiti s tim. Dakle, potencijal tog događaja bi mogao biti iznimno širok. Aa, vjerujem da može dati sjajne prilike za, za jako puno toga. Dakle, usmjerili smo se na podizanje vidljivosti Hrvata izvan Hrvatske u Hrvatskoj. Želimo da sva njihova dostignuća i postignuća na primjeren način prezentiramo Hrvatima u, u, u, u Hrvatskoj. Recimo, hrvatski umjetnici koji su djelovali ili djeluju izvan granica Republike Hrvatske trebaju dobiti priliku da bi bili vidljivi da, da na taj način možemo potaknuti integraciju hrvatskog stvaralaštva u jednu homogenu cjelinu, dakle, kako bi na taj način pokazali da je to doista jedna ukupnost hrvatske kulture sa, sa kulturom koju imamo u Republici Hrvatskoj, ali isto tako sa onim dijelom koji čine naši Hrvati koji žive po cijelom svijetu. Isto tako, u gospodarstvu danas u digitalno doba, vrijeme mreža, aa, cilj nam je osvijestiti gospodarski potencijal koji nije više samo investicijski. Dakle, mi obilujemo i ljudskim i stručnim kapitalom i siguran da će taj tjedan biti prilika da to osvijestimo i da se prepoznaju prilike koje nosi umrežavanje. A cilj nam je da kroz te sve mogućnosti, posebno mladi Hrvati iseljeništva povežu se, povežu se s Hrvatskom koja je danas članica Europske unije, članica NATO-a, schengenskog prostora, eurozone. Sutra ćemo biti u OECD-u. Dakle, imamo sve ono i perspektivu kakvu nikada prije nismo imali.
Kao što ste već kazali, tjedan bi se održavao svake godine u zadnjem tjednu svibnja. Postoji li plan gdje bi se on održavao i što bi sve uključivao?
Da, mi razmišljamo o tome da, da se tjedan uvijek obilježi u Zagrebu, dakle, u glavnom gradu svih Hrvata i u županiji u kojoj bi se održavala sjednica Savjeta Vlade za Hrvate izvan Hrvatske. On će uključivati brojne društvene događaje, od okruglih stolova o najvažnijim temama za odnose Hrvata i s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, do kulture, dakle, koncerata, izložbi, kazališnih predstava. Želimo jedan bogat program jer Hrvati izvan Hrvatske doista su ostavili trag u svim područjima života, od znanosti do kulture.
Na koji način i Hrvati iz Australije mogu sudjelovati u tom tjednu?
Pa svi događaji koje planiramo za taj prvi tjedanHrvata izvan Republike Hrvatske otvoreni su za sve. Svi mogu sudjelovati ukoliko postoji želja za specifičnim sudjelovanjem, dakle s nečim što je posebno što žele pokazati. Naravno da se svi mogu javiti našem uredu našem organizacijskom odboru koji je zadužen za organizaciju događanja i uvijek možemo sve dogovoriti na najbolji način, tako da budemo, kako bih rekao, u kontekstu onog što želimo pokazati, a isto tako da našim sunarodnjacima našim Hrvatima damo priliku da se predstave.
Odgovarajući na zastupničke upite u Saboru izjavili ste da unatrag sedam godina raste broj povratnika. O kojem broju je riječ i koji su razlozi koji ih privlače nazad u Hrvatsku.
Prije desetak dana imali smo malenog sastanak u Frankfurtu s ministrima za demografiju i iseljeništvo, poljoprivredu, vanjske i europske poslove, s veleposlanicima Republike Hrvatske u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj Konfederaciji, sa svim generalnim konzulima i razgovarali smo upravo na tu temu. Razlozi kontinuiranog rasta, prije svega interesa za povratak i useljavanje su sigurnost koju Hrvatska pruža. Dakle, Hrvatska i danas, uhm, je visoko na ljestvici država kojoj je sigurnost života jako, jako izražena. Premda mi to možda ne, ne, ne promovira onako kako bi trebali, jer znate kad s nečim živite, to uzimate zdravo za gotovo. Ali mislim da je to prvi razlog svih onih koji se odlučuju za povratak ili useljavanje u Hrvatsku. Nadalje, svjetonazor koji je u Hrvatskoj dominantan. Pored toga gospodarske prilike koje se otvaraju, dakle, recimo da je u zapadnoj Europi primijećena zasićenost, stagnacija. U ovom dijelu Europe, dakle, uhm, gdje je Hrvatska, mi to na neki način promoviramo i vidimo da imamo dobre odgovore na to. Dakle, to su sve razlozi koji nam ponavljaju čak i useljenici. Kako sam maloprije govorio i iz Australije i iz Kanade i Sjedinjenih Država i Južne Afrike. A što se tiče broja ili povećanja, uhm, ulaska, odnosno us-useljavanje i broja povratnika, pa ne znam da li sam baš govorio o sedam godina, ali htio sam, dakle, i opet ću naglasiti da naš optimizam temeljimo na godišnjim podacima Državnog zavoda za statistiku prema kojima u posljednjih pet godina, počevši od dvadeset i prve, dakle iz vremena pandemije korone, od tada bilježimo kontinuira-kontinuirani porast useljavanja hrvatskih državljana, povratnika koji iznova svoje prebivalište prijavljuju u Hrvatskoj. Dakle, od dvadeset i prve, od 2021. taj broj godišnje prelazi deset tisuća osoba, a u 2024. je on bio preko trinaest tisuća osoba koje su se vratile u Hrvatsku. Dakle, govorimo o Hrvatima. Ova statistika nije cjelovita jer sigurno ima ljudi koji su otišli ili se vraćaju, a da nisu pritom prijavili nisu registrirali niti svoju odjavu, a niti svoj povratak. Međutim, ovakvi kakvi jesu podaci govore i pokazuju na kontinuitet povećanja povratka hrvatskih državljana u Hrvatsku i prema određenim pouzdanim, doduše neslužbenim, ali pouzdanim podacima i nastavcima broj povratnika u dvadeset i petoj trebao bi biti još veći. Ja projiciram da bi mogao biti veći od petnaest tisuća osoba. Što se tiče Australije, konkretno, ti podaci pokazuju kontinuiran stabilan broj povratnika. Dakle, to je negdje oko dvjesto, oko dvjesto ljudi godišnje, uhm, što je puno više nego onih koji odlaze koji se iseljavaju u Australiju. Još bi možda nekoliko podataka koji su indikativni u dvadeset i četvrtoj, 2024. prema podacima Državnog zavoda za statistiku u Hrvatsku se uselilo, uhm, tisuću sedamsto trideset šest osoba iz prekomorskih zemalja, dakle Australija i obje Amerike, što je uvjerljivo najviše u ovome stoljeću. Isto tako, u dvadeset i četvrtoj, prema podacima iste institucije, iz Hrvatske se iselilo najmanje Hrvata, dakle najmanje hrvatskih državljana od našeg pristupanja Europskoj uniji. To je bilo 2013. godine. Dakle, samo dvadeset tisuća Hrvata je iselilo. Samo. Obzirom na brojke koje su prije bile, to je doista samo i primjećuje se taj kontinuitet, dakle, u smanjenju broja odlazaka i u povećanju broja povrat-povratka, odnosno useljavanja u Hrvatsku.
Što je s mladim ljudima? Naime, zahvaljujući posebnim upisnim kvotama na hrvatskim sveučilištima danas studira dvjesto pedeset studenata iz iseljeništva. Raste li i broj tih studenata?
Da, u okviru posebnih upisnih kvota danas na hrvatskim visokim stu-učilištima studira preko dvjesto pedeset studenata koji su pripadnici hrvatskog iseljeništva, ali i hrvatske nacionalne manjine, dakle iz dvanaest europskih zemalja i svake godine taj broj upisanih studenata raste. Dakle, kroz tu posebnu upisnu kvotu koju smo ustanovili 2018. godina. Ono što je važno istaknuti, hrvatska sveučilišta nose europsku diplomu, nude priliku, dakle diplomu Europske unije, nude priliku za rad i usavršavanje diljem Europe, a studentski život u Hrvatskoj je kud i kamo kvalitetniji od studentskog života drugdje. Dakle, prilike za studentski rad s obzirom na turizam, znanstvenici sam nose, rekao bih, visok svjetski ugled. Hrvatska je iznimno lijepa, dakle potentna država i logično je da studentsko doba kao najljepše doba u životu, a svi oni koji su studirali i koji su prošli taj dio taj period života mogu to potvrditi. Sigurno je da su to sve razlozi koji te mlade ljude privlače, uhm, na dolazak u Hrvatsku i na provođenje vremena, s tim da sve ono što steknu kroz taj period studiranja, to je ono što mi nekako nazivamo njihov autentični pogled na Hrvatsku u njenoj prošlosti, sadašnjosti, odnosno budućnosti. To nije više priča njihovih roditelja, njihovih didova i baka o, o domovini iz koje su došli, nego je to danas, rekao bih, ona najbolja moguća veza koja donosi koja kasnije, uhm, uvjetuje odluku koju donose ostati, vratiti se tamo odakle su došli, ali-Čvrsta temeljna veza ostat će zauvijek i to nam je jako važno.
Nedavno je pokrenuta i besplatna mobilna aplikacija Learn Cro koja omogućuje učenje hrvatskog jezika na tehnološki visokoj razini. Možete li nam kazati nešto više o tome?
Točno tako. Prije desetak dana predstavili smo novu mobilnu i web aplikaciju Learn Cro. Dakle, prvi digitalni alat za učenje hrvatskog jezika na razini B1. On je razvijen u suradnji Središnjeg državnog ureda za Hrvate i Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Aplikacija je potpuno besplatna. Ona omogućuje suvremeno multimedijsko i samostalno učenje hrvatskog jezika. Ima osamdeset nastavnih cjelina, interaktivne sadržaje i možemo sami pratiti napredak u, u, u, u učenju, učenju jezika. Dakle, ona je dostupna u mobilnoj i u web verziji na engleskom i na španjolskom. U web pregledu može se, dakle, erm, otvoriti na Google Playu i AppStore trgovinama i time jezik, hrvatski jezik globalno postaje dostupan i našim hrvatskim iseljenicima, ali i svima koji su zainteresirani za, za hrvatski jezik zbog njima najbolje znanih razloga. Dakle, tako nastavljamo razvoj digitalnih tečajeva koje smo već pokrenuli, A1 i A2 razine kojeg već koriste desetine tisuća ljudi ili korisnika diljem svijeta i o svemu tome, erm, svi zainteresirani mogu, erm, puno informacija, sve što ih zanima naći na mrežnoj i Facebook stranici ureda, a naravno i s našim kolegama u direktnoj komunikaciji putem maila ili bilo koji drugi način. Tako da je ovo doista, rekao bih, jedna, jedna odlična priča koja će svima onima koji imaju ono najosnovnije znanje, erm, erm, o hrvatskom jeziku, dakle, vrlo brzo ga mogu unaprijediti i doći na razinu koja omogućava svakodnevni život, dakle, erm, na najbolji mogući način prepoznavanje i integraciju u, u sredinama u kojima će živjeti.
Gospodine Milas, hvala vam lijepa što ste se odazvali našem pozivu za sudjelovanje u programu radija SBS na hrvatskom jeziku.
Share
