Analysis

Nod yog cov kev teeb txheeb qhia tias muaj nyiaj npaum li cas yus thiaj zoo siab?

Tej xov xwm tsis ntev los no qhia tias tau muaj tej xwm txheej tej neeg tsis tau txais vaj huam sib luag khwv tsis tau nyiaj sib npaug ntau tuaj ntxiv ntawm teb chaws Australia no lawm.

Cropped woman hand holding credit card to pay in cafe for food and drinks. Focus on hand and card reader. Close up

Decades of international research have consistently shown that materialistic goals undermine well-being. Source: Getty / Olga Rolenko

Lub caij 10 xyoo ntxiv tom ntej no ces tej zaum Elon Musk yuav ras los ua ntiaj teb thawj tug neeg muaj yiaj trillionaire lawm. Pawg tswj ntawm lub tuam txhab tsheb Tesla tau thov nce nyiaj txog li $1.5 trillion bonus rau Muask yog tias nws muaj peev xwm ua tau raws li ntau cov hom phiaj kom lub tuam txhab no tej lagluam loj hlob huam vam.

Txawm tias Australia tej tuam txhab cov kev them nyiaj rau tej neeg ua hauj lwm tseem tsis tau mus txog rau theem ntawd. Los lub limtiam dhau los no yeej tau muaj xov xwm qhia tias Jayne Hrdlicka uas yog tus coj lub tuam txhab Virgin kuj yuav tau nyiaj yuav laug txog li ntawm $50 million rau cov shares thiab lwm cov txiaj ntsim nyiaj txiaj thaum nws tawm tsis ua tus coj lawm.

Yeej muaj kev teeb txheeb ntawm teb chaws Meskas hais tias tej neeg xav tias tej nyiaj xam raws tus zauv nrab uas tej coj ntawm ib lub tuam txhab twg khwv tau no yeej khwv tau ntau tshaj tej nyiaj xam raws tus zauv nrab ntawm tej neeg ua hauj lwm khwv tau — thiab lawv xav kom tsuas muaj cov kev sib tu ncua no txog li 5 npaug xwb.

Qhov tseeb tiag ces qhov sib txawv ntawm tej nyiaj uas tej coj tej tuam txhab lagluam khwv tau rau lub caij ntev tshaj 10 xyoos dhau los ntawd yeej tau txog li 265 txog 300 npaug ntawm tej nyiaj uas tej neeg Meskas ua hauj lwm khwv tau xam raws tus zauv nrab diam.
Tej neeg Australia xav tias tej coj tej tuam txhab lagluam khwv tau nyiaj ntau dua tej neeg ua hauj lwm khwv tau nyiaj xam raws theem nrab xwb thiab xav kom tej coj no tsuas khwv tau nyiaj ntau tshaj lawv txog 3 npaug xwb.

Tab sis qhov tseeb tiag ntawm cov kev khwv tsis tau nyiaj sib npaug no tsis sib txawv deb tshaj lawm. Yeej tau muaj ib cov kev teeb txheeb los ntev lawm txheeb tau tias tej coj ntawm Australia 100 lub tuam txhab lagluam loj yeej khwv tau nyiaj tsaib no ntau tshaj Australia tej neeg ua hauj lwm khwv tau nyiaj xam raws tus zauv nrab txog 55 npaug diam.

Yog li ntawd ne, yuav khwv tau nyiaj npaum li cas thiaj txaus?

Tej neeg yeej tau nug los lus nug no los tau ntau txheeb xyoo lawm. Aristotle uas yog Greek tus philosopher tau txhab txhais txog nws lbu tswv yim hu ua edudaimonia los yog txoj xub ke ''ua tau lub zoo neej", hais tias "cov kev ua tau lub zoo neej no tsuas tau rau tej neeg uas tswj lawv tej siab ntsws thiab lawv tej cwj pwm tau zoo tshaj plaws, thiab tswj cov kev nrhiav nyiaj txiaj sab nraud kom hauj sim xwb, yuav tsis tau rau tej neeg uas khwv tau nyiaj ntau heev uas lawv tsis muaj peev xwm yuav siv tas, los yog tsis tau tej khoom plig zoo tseem ceeb rau lawv sab ntsuj plig."

Aristotle cov laj lim tswv yim no tsis yog yuav hais kom peb tsis txhob kub siab txog nyiaj txiaj los yog kev nplua nuj hlo li, tab sis nws cav tias tsis tsim nyog yuav muag nyiaj txiaj los ua tib yam tseem ceeb ntawm yus lub neej nkaus xwb thiab.

Tej kev teeb txheeb uas tau muaj rau ntau caum xyoo dhau los no yeej tau xaus ib co lus sib txawv txog tias tsim nyog muaj nyiaj ntau npaum li cas thiaj yuav pab kom yus tau txais kev noj qab nyob zoo.
Tau muaj Meskas ib cov kev teeb txheeb xyoo 2010 yeej tau qhia tias yog thaum tej neeg khwv tau nyiaj ib xyoos twg txog li ntawm USD$ 75,000 lawm ces yuav pab kom lawv ua tau lub zoo neej lawm. Txawm li cas los tej zaum ntshe yuav tau khwv kom tau nyiaj ntau tshaj ntawd thiab vim tam sim no tej nyiaj poob nqe lawm — uas yog tias tej kev teeb txheeb no tseem siv tau li niaj hnub no tiag ces yuav tsum khwv tau nyiaj yuav luag txog li AUD$ 167,000 tam sim no xwb. Tsis tas li ntawd los yus tseem yuav tau xam tej nqe siv ua lub neej ntawm tej chaw yus nyob ntawd nrog thiab.

Lwm cov kev teeb txheeb tau ces yog tias yus haj yam nplua nuj los yog muaj nyiaj ntau zuj zus ntxiv ces yuav pab kom yus tau txais kev noj qab nyob zoo, tab sis cov kev khwv khom tau nyiaj ntawm $1 million kom tau ntau ntxiv tuaj txog $10 million yeej tsis ua rau yus zoo siab npaum li yus ntxeem dhau cov kev txom nyem los khwv tau nyiaj theem nrab.

Xyoo 2022 uas tau muaj ib co kev sim teeb txheeb nrog tej neeg 200 leej ntawm cov teb chaws ntau lub li Brazil, Indonesia, Kenya, Australia, Canada, Meskas, Askiv uas xaiv tau tus twg ces cia li muab nyiaj US$10,000 los yog (A$15,000 raws li cov kab theem nyiaj sib pauv hloov hnub no) rau tej neeg ntawd.

Ces kuj txheeb tau tias tej neeg ntawm cov teb chaws khwv tau nyiaj tsawg zog ''muaj kev zoo siab txog peb npaug ntau dua tej neeg ntawm cov teb chaws uas tej neeg khwv tau nyiaj ntau dua", suav teb chaws Australia nrog thiab. Tab sis tej nyiaj ntawd yeej tseem pab kom tej neeg tau txais txiaj ntsim ntau yam yog tias lawv tsev neeg khwv tau nyiaj sib sau ua ke txog li $184,000 tam sim no.

Tab sis qhov zoo ntawm cov kev teeb txheeb no ces tej neeg tau koom uas tau tej nyiaj no kuj tau muab tej nyiaj lawv tau los ntau tshaj ob feem peb coj mus pab rau lawv tsev neeg, tej phooj ywg, tej neeg txawv uas lawv tsis paub thiab coj mus pab rau tej koom haum pab tej neeg txom nyem.

Saib lub caij nyoog thiab kev sib raug zoo tseem ceeb

Tau ntau caum xyoo uas zejzog pej kum haiv tau ua tej kev teeb txheeb ua ntuv zus yeej tau qhia tias tej kev yuav tau tej khoom ntau yam uas pab kom yus muaj txiaj nplua nuj yog ib co laj thawj ntau yam uas pab kom yus muaj koob nto npe thiab muaj tsim yog tej ua rau yus tsis tau txais kev noj qab nyob zoo.

Tos cov kev tau tej khoom ntau tsis pab kom yus tau txais kev noj qab nyob zoo los vim yog pheej ua rau yus tsis hwm yus tus kheej los sis yog pheej muab yus piv rau lwm tus rau qhov tsis zoo, thiab pheej muab yus piv nrog rau ib tug twg tas mus li xwb.

Tej zaum tej neeg muaj peev xwm cia li qaug rau lo lus ''txoj siv kev zoo siab" uas tej neeg pheej swm rau lawv cov kev nplua nuj tshiab los yog tej kev luam thuam thiab pheej xav tau ntau tuaj ntxiv kom thiaj pab lawv zoo siab.

Tsis tas li ntawd los kuj yog tej hauj lwm yuav tau ua kom nplua nuj uas pheej ua rau lawv muaj sij hawm tsawg los ua tej yam uas lawv nyiam ua rau lub caij khoom, caij so nrog tej neeg lawv hlub tshua.

Harvard cov kev teeb txheeb uas tau txheeb ob phaum txiv neej thiab lawv tej me nyuam ntawm lawv lub neej txij li xyoo 1938 los, ces kuj pom tias yog ib qho tseem ceeb tshaj plaws yog tias yus muaj cov kev sib raug zoo nrog lwm tus ces yuav pab kom yus kaj siab thiab tau txais kev noj qab nyob zoo rau yus lub cev ntaj ntsug.

American psychologist Abraham Maslow uas yog ib tug neeg ntsuam thiab daws kev nyuaj siab tau tsim "tib neeg cov theem uas xav tau" xyoo 1943. Thiab tau qhia tias yog tib neeg cov muaj peev xwm ''ua tau ib yam dab tsi puv npo" raws li ntiag tug cov kev loj hlob - tsis hais muaj nyiaj txaus yuav tej zaub mov noj, tau vaj tse nyob, muaj cib fim pab raws li qhov yus xav tau kom loj hlob los ua ib tug neeg tsim nyog.

Ua ke nrog tej kev teeb txheeb no, los kuj muaj ib co kev teeb txheeb tau qhia tias ''cov kev muaj caij khoom rau yus ntau heev'' li ntiav lwm tus ua ntau yam uas yus tsis xav ua thiab ''cov kev sim yuav khoom'' (piv txwv li yuav zaub mov noj rau tej neeg yus hlub tshua noj, los yog mus holidays ntawd) muaj peev xwm pab kom yus tau txais kev noj qab nyob zoo, thiab pab kom tej neeg ntawd kawm tau ib co txuj ci tshiab, tsim kev sib raug zoo, thiab yuav ua rau lawv nco tej xwm txheej ntawd tag ib sim neej).

Cov kev xyuas kom tau txais kev vaj huam sib luag rau cov kev nplua nuj (tsis muaj tus pluag tus muaj sib txawv deb) yog tej yam yuav tau txais txiaj ntsim tshaj plaws rau peb

Tej xov xwm tsis ntev los no tau qhia tias muaj cov kev tsis tau txais vaj huam sib luag rau cov kev khwv tau nyiaj sib npaug ntawm teb chaws Australia ntau tuaj ntxiv lawm. Hais tsi ntsees rau ua rau muaj teeb meem rau Australia tej hluas rau lub caij uas muaj peev xwm yuav tau tsev nyob/ntiav tau tsev nyob tsawg zujzus lawm.

Yog xam qhov dav dav rau theem teb chaws lawm, ces cov kev teeb txheeb ntawm teb chaws Askiv qhia tias yog muaj cov kev tsis tau txais vaj huam sib luag ntau tuaj ntxiv ces haj yam yuav ua rau muaj teeb meem rau teb chaws ntau tuaj ntxiv. Tej no ces suav tej xwm txheej ntau yam li tej kev ua txhaum cau ntau ntxiv tuaj, tej kev siv yaj yeeb txhaum cai thiab dej caw ntau tuaj ntxiv, uas rau tej neeg muaj ceeb thawj ntau tuaj ntxiv, ua rau tej neeg tsis muaj peev xwm yuav tau tej zaub mov zoo muaj txiaj ntsim noj rau lub cev, thiab ua rau zejzog muaj kev sib ntseeg siab tsawg.

Koj xav tias tej neeg Australia 20 feem puas uas nplua nuj tshaj plaws muaj cov feem pua nplua nuj npaum li cas? Thiab raws li koj xav ne, tsim nyog 20 feem pua ntawm Australia tej neeg nplua nuj tshaj plaws muaj nyiaj npaum li cas xwb?

Raws li tej xov xwm tshiab tshaj plaws uas tau los ntawm lub koom haum Australian Bureau of Statistics (ABS) uas tau rau xyoo 2019-20 ntawd yeej tau qhia tias 20 feem pua ntawm Australia tej neeg nplua nuj tshaj plaws yeej yog tej tswv 62 feem pua ntawm peb tej kev nplua nuj.

Thiab lub caij uas tsis tau txais vaj huam sib luag zuj zus tuaj ntxiv no, yeej muaj pov thawj qhia tias yuav ua rau muaj teeb meem rau teb chaws thiab yuav ua rau tag nrho tej zejzog tsis tau txais kev noj qab nyob zoo.

Qhov txaus luag ntawm tej neeg uas pheej xav khom lawv nplua nuj tshaj plaws thiab tau txais txiaj ntsim tshaj plaws ntawm cov kev tsis tau txais vaj huam sib luag no yeej pab tsis tau kom lawv zoo siab tshaj qub ntxiv los yog kom lawv ua tau tej lawv xav ua kom tiav ntau tshaj qub ntxiv vim lawv nplua nuj thiab.

Brad Elphinstone yeej tsis ua hauj lwm rau, tsis sab laj, tsis tau shares los sis tsis tau nyiaj dab tsi ntawm ib lub tuam txhab twg los yog ib lub koom haum twg uas nws yuav tau txais txiaj ntsim los ntawm zaj xov xwm sau ua ntawv no li, thiab nws yeej tau qhia tias nws tsis muaj feem cuam tshuam dab tsi nrog lwm tus dua ntawm nws cov kev txeeg txuj no xwb.

Mloog tau xov xwm tshiab ntawm SBS Hmongdownload SBS Adio app thiab caum SBS Hmong Facebook page.

Share

Published

By Brad Elphinstone
Presented by Vixay Vue
Source: The Conversation

Share this with family and friends


Follow SBS Hmong

Download our apps
SBS Audio
SBS On Demand

Listen to our podcasts
Independent news and stories connecting you to life in Australia and Hmong-speaking Australians.
Ease into the English language and Australian culture. We make learning English convenient, fun and practical.
Get the latest with our exclusive in-language podcasts on your favourite podcast apps.

Watch on SBS
SBS World News

SBS World News

Take a global view with Australia's most comprehensive world news service