Komunidade Timor oan sira ne'ebe mak hela iha Australia barak mak hatene ona kona-ba asuntu referendu nian liuhusi notisia ne’ebe mak fo sai husi Media Australia nian, no mos husi podcast Lian Tetum SBS nian ne'ebé espesifikamente koalia kona ba asuntu ne'e iha lian lokál.
Iha inisiu fulan ida ne’e, komunidade Katolik Timor oan sira iha Sydney, inkorpera knananuk lian indiginu ba parliamentu ida, iha sira-nia misa adorasaun. Ba komunidade Timor oan sira, ida ne'e la'ós de'it lori konsiénsia no apresiasaun ba kultura ne’ebe la hanesan maibé mós eduka no promove sentimentu apresiasaun, respeita, no troka kultura. Alende nee mos, uza knananuk ne'e hodi promove inkluzaun kulturál entre Timor oan sira nomos ho ema rai nain sira.
Musika ho titlu "Lian" hakerek husi Australiana ida naran Suze Pratten ne'ebe hateten katak nia hakerek knanauk ne'e iha tinan 2021. Komunidade Timor oan iha Sydney hetan lisensa atu hananu knananuk ne'e iha igreija hanesan parte ida hakuak diversidade.

Istoria kona komunidade Timor oan iha Australia no sira-nia relasaun ho relijaun Katolik.
Komunidade Timor oan hahú muda mai iha Australia ho númeru signifikativu tebes iha inisiu tinan 1970 no 1980. Sira muda mai ne'e ho rasaun umanitaria tamba okupasaun Indonesia nian iha Timor. Timor oan barak mak buka protesaun iha Australia hodi halai-sai husi violénsia no susar ne'ebé akontese iha rai-laran momentu neba. Komunidade Timor sira iha Australia iha ligasaun forte entre sira ho sira no sempre buka ajuda malu. Sira mos hakbesik an ho Igreja Katolika. Katólika mak relijiaun ne'ebé maioria iha Timor-Leste. Fiar katóliku hala'o papél sentrál iha Timor oan sira-nia identidade kulturál no iha sorumutu komunidade nian.
Iha Sydney, komunidade Timor oan sira iha asosiasaun oioin, ida mak bolu naran "Komunidade Katolika Timor oan iha Sydney." Grupu ida-ne'e hanesan grupu ne'ebe responsavel atu halibur komunidade sira hodi partisipa iha misa adorasaun ne'ebé hala'o kada fulan ida dala ida dala área Liverpool. Alende de Timor oan sira mak atende misa, iha mos ema Australianu no kultura sira seluk ne'ebe mai tuir misa hamutuk, hanesan Madre Australiana sira no mos Padre husi Brazil ka rai seluk. Grupu ne’e sai hanesan grupu ida-ne'ebé fó apoiu ba membru komunidade Timor-oan sira iha tempu susar no tempu alegria nia laran.
Misa fulan ida dala ida sai ona hanesan eventu rituál fulan-fulan nian. Sorumutu liu husi misa ne'e kontribui duni ba komunidade timoroan sira-nia moris-di'ak sosiál, kulturál no emosionál iha Sydney. Iha tempu hanesan sai mós fatin ba selebrasaun, apoiu, no ligasaun, no ajuda kria sentimentu hamutuk nafatin maski dok husi rai Timor.
Musika lian indiginu ba referendum kanta iha Misa igreija Timor oan nian.
Musika ho titlu lian (lian ba Parlamentu) hakerek husi Senhora Australiana ida naran Suze Pratten. Nia hateten katak musika nee nia hakerek depois de lakon nia inan iha 2021 durante COVID nia laran.
Nia mos hatutan katak nia hakerek musika nee loron ida deit iha julhu 2021. Iha momentu neba cidade Sydney iha hela confinemanto COVID nian.
Nia hatutan Wainhira nia le'e deklasarasaun Uluru nian, nia senti katak nia sentimentu tristeza depois de lakon nia nia inan, la liu fali povu aborijinu nia sofrementu nebe hetan durante tinan barak nia laran.
Knanauk nee rasik konvida ema atu loke sira nia laran atu hanoin ba povu Aborigini sira nia moris. Sr. Suze mos fo knananuk nee ba nia amiga aboriginu ida hodi tradus ba lian nasaun Darug no fahe ba ema rai nain sira.
" Knananuk ne'e foti duni ema nia espíritu wainhira ema rona, no bainhira komunidade timor-oan sira kanta knananuk ne'e hau senti tebes ho fuan no laran. Ha'u mós iha esperans katak knananuk ne'e sei loke ema seluk nia laran tamba knanuk nia iha objetivu mak, ida mak atu manán ema nia laran e rua atu hasa'e povu nia espíritu.
Ideia atu kanta múzika ne'e atu inklui diversidade iha igreja nia fatin no kria konsiénsia liután kona-ba lian ba Parlamentu, liuhusi knananuk ida ne’e. Alende nee mos atu hatene liu tan kona ba asuntu ida nee rasik. Ida nee haktuir husi Padre, Reinaldo Vassoler.
Ba igreija hametin diversidade hanesan kontinua nafatin respeita kultura , rasa no relijiaun seluk katak ema hotu halo parte husi familia komun ida.
"Hanesan Katolik ita dehan ita hotu hanesan feto ho nan iha Jesus Kristu nia spiritu.Maski mai husi fatin oi-oin ita fahe moris nebe mak hanesan tamba nee importante atu hakuak no hametin diversidade ne’be iha.

Hakuak ka halibur diversidade la'ós de'it rekoñese no apresia kultura no tradisaun oioin, maibé inklui mós simu no respeita opiniaun no perspetiva oioin. Komunidade katoliku Timor oan sira iha Syndey iha opiniaun ne'ebé la hanesan wainhira koalia kona ba sira nia opsaun iha referendu ida nee.
Premeiro Ministro Australia, Antony Albanese iha fin de Agustu, fo sai ona data ba referendu nebe sei halo iha loron Sabdo dia 14 de Outubro. Hanesan elisaun nebe mak halao iha Australia, referendu ida nee sei obrigatoriu ba sidadun hotu-hotu ne’ebe mak eligible atu vota tuir kriteria ne’ebe mak fo sai ona husi AEC.
Hanesan fo sai ona iha podcast fulan kotuk, mekanismu votasaun iha Australia iha oi-oin, ne'e signfika katak ema laos deit bele vota iha dia 14 de Outubro maibe liu mos hanesan vota husi koreious, ka vota tiha depois haruka husi koreious, vota iha rai liur no vota semana ruma antes loron referendu nian.
Ba Timor oan sira iha Sydney, barak mak hatene ona kona ba prosesu ida ne’e. Maibe sira ida-idak iha sira nia opiniaun kona ba lian referendu ne’e. Hanesan haktuir husi Sr. Miguel Ribeiro Saldanha hateten katak nia sei vota afavor ho rasaun katak hanesan ema lao rai ita presija apoio ema rai nain aboriginu sira, tamba ita liu ona husi prosesu ida nebe mak hanesan.

Nune'e mos ho Madre Eufemia Lecarda hateten katak tempu ona atu governu Australia rona ema rai nain sira nia lian.

Apoio ba lian referendu la signifika ema hotu sei vota hanesan, ida nee hatudu mos husi komunidade timor oan sira balun, liu2 sira foin sae sira ne'ebe sai mos hanesan votantes foun ba referendu iha Australia. Ida ne'e haktuir husi Joaquim ho Lucinda Dos santos hateten katak sira seidauk halo desisaun tamba hakarak liu tan atu halo peskija kona ba asuntu ida nee no mos hakarak atu buka tan perspetiva husi fatin nebe mak ka media ne’ebe mak sira fiar.
Tuir Joaquim Dos Santos hare katak referendu ida nee di'ak tebes tanba iha lian husi komunidade ema rai nain iha parlamentu. Maibé hau seidauk hatene loos atu hili opsaun ida ne'ebe.
" Ha'u laiha informasaun diak no hakarak halo tan peskija kona ba ne'e.

Nune'e mos joven Lucilia dos Santos hateten katrak nia hanoin ida ne'e prosesu diak tamba durante ne'e ema rai nain sira hetan presaun barak. Movimentu ida-ne'e sei lori konsiénsia ba ema seluk no sira mos sei envolve liu liután.
" Ha'u sente ema balun sei laran moras ba sira (Indiginu). Sira hanoin katak ida-ne'e bele lori benefisiu ba deit sira. Ha'u rasik seidauk hatene atu vota ba opsaun nebe. Hau kontinua buka-hatene no ko'alia kona-ba ne'e. Iha hau nia servisu fatin ami deskuti asunstu ne'e no ema barak mak seidauk hatene lolos.

Hela tan deit fulan ida atu referendum, maibe opiniaun vota afavor no vota kontra sei nafatin domina iha media sira. Ema Aboriginu sira, balun mos hateten sira sei vota kontra iha referendu ne'e, hanesan haktuir husi Senador Jacinta Price ho Warren Mundin. Senador Price hateten katak referendu ida ne'e sei la halo diferensia ba moris ema Aboriginu Sira nian.

Komese inisiu fulan ida nee, Komisaun AEC fahe ona brochure ka pamfeltu ba komunidade sira iha Australia hodi hatene liu tan informasaun kona vota afavor no vota kontra. Ikus mai fila fali ba ema ida-idak atu hili tuir sira nia konsensia.






