Bainhira ita hetan espozisaun ba eventu ka ideolojia sira ne'ebé kontra ita-nia fiar rasik, ita sei sente saida maka peritu sira bolu 'lutu politika'. Ema balun hatete katak ida-ne'e iha halo parte iha polarizasaun ne'ebé maka buras dadaun iha ita-nia sosiedade.
Ita-boot nia hanoin polítiku sira fó impaktu ba ita-boot nia amizade sira? Ka karik ita-boot luta atu identifika ho partidu polítiku ne'ebé uluk ita-boot vota ba?
Peritu sira bolu sentimentu ida-ne'e 'tristeza polítika', no hatete katak ida-ne'e bele hamosu polarizasaun liután.
Profesora Larissa Hjorth husi Eskola Mídia no Komunikasaun iha Universidade RMIT hatete ba SBS Examines katak tristeza polítika manifesta iha polarizasaun mídia nian, no sosiedade nian iha jerál.
Buat ne'ebe estrañu kona-ba "lutu politika" maka ita-boot hetan hanesan tipu eko-kamara idaProfesora Larissa Hjorth, Eskola Mídia no Komunikasaun nian, Universidade RMIT
Nia hatete "Ema ruma ne'ebé identifika sira nia-an hanesan ema karuk no ema seluk ne'ebé identifika an hanesan iha parte loos, sira la mai hamutuk iha dalan ida".
Institutu Grattan foin lalais ne'e hetan katak polarizasaun jerál iha Austrália ki'ik liu duké iha demokrasia sira seluk.
Nia relatóriu foun "Ba povu: futuru-prova demokrasia Austrália nian" hatudu katak australianu ida hosi na'in 10 hatete katak sira labele sai belun ho ema ida ho hanoin polítiku ne'ebé kontrariu.
Maibé, kompaktu sosiál nasaun nian iha presaun nia laran.
Kate Griffiths, Vise-Diretora Programa Demokrasia nian iha Institutu Grattan, hatete katak australianu sira sente sentidu pertensa no oportunidade ne'ebé tun, no sentidu injustisa ne'ebé aumenta.
Buat sira hanesan ne'e bele hamosu ema nia sentidu la intese ba dezenvolvimentu ka deskontentamentu ho sistema ne'e rasik.Kate Griffiths, diretór adjuntu ba Programa Demokrasia iha Institutu Grattan
Iha epizódiu semana ida-ne'e nian, SBS Examines esplora "political grief", no rona hosi australianu sira balun kona-ba sira nia esperiénsia.
Epizódiu ida-ne'e produz iha kolaborasaun ho SBS Mandarin.






