Apoia ita-boot nia oan atu iha ligasaun ho kultura moris kontinuasaun ne'ebé tuan liu iha mundu maka hanesan prezente boot ida ne'ebé ita-boot bele oferese ba sira bainhira sira moris no boot iha Austrália. Maibé se ita-boot foin mai iha nasaun ne'e, ita-boot la iha serteza atu hahú hosi ne'ebé, iha episode ida ne'e ami sei fo ideia sira atu ajuda ita-boot no ita-boot nia oan aprende kona-ba povu, kultura no istória Aboríjene no Illa Torres Estreitu nian.
Pontu Chave Sira
- Aprende kona-ba Austrália nia Nasaun dahuluk sira hanesan prosesu ida ne'ebé envolve labarik no inan-aman
- Iha rekursu oioin online ne'ebé apropriadu ba idade, hodi apoia Ita-boot nia oan nia envolvimentu ho Austrália Indíjena sira.
- Tuir eventu sira, halo viajen ho atensaun no halo ita-boot nia peskiza rasik hanesan dalan ida atu liga ho ema Primeira Nasaun sira iha ita-boot nia área no fatin seluk.
- Halo sala hanesan parte ida hosi prosesu aprendizajen, nune'e kuriozu nafatin no husu ajuda atu komprende protokolu ema Aboríjene no Illa Torres Strait Estreitu nian
- Oinsa ha'u bele introdus ha'u nia oan ba kultura no Istoria ema Indijenu Australia nian?
- Oinsa ha'u buka eventu ne'ebe selebra ema Aborijine no Ilha Torres Estreitu sira nia kultura?
- Iha ka lae konteudu kona-ba ema Indijinu Australia online?
- Oinsa maka ami bele hatene liu tan kultura ema Indijenu bainhira ami halo viajen familia nian?
- Oinsa se hau koalia ou ka halo buat ruma sala?
Komprende no valoriza patrimóniu no esperiénsia kontemporánea Aboríjene no Illa Torres Estreitu nian hanesan xave ba rekonsiliasaun, no mos prosesu ba hametin relasaun entre Austrália nia Nasaun dahuluk sira no povu sira ne'ebé la'ós Indíjena.
Tanba ne'e maka apoia Ita-boot nia oan nia ligasaun ho kultura moris ne'ebé tuan liu iha mundu, hanesan prezente boot liu ne'ebé Ita-boot bele oferese ba sira bainhira sira boot no moris iha Austrália.
Oinsa ha'u bele introdus ha'u nia oan ba kultura no Istoria ema Indijenu Australia nian?
Esma Livermore maka feto Bigambul ida, ne'ebé serbisu ba Reconciliation Australia, nasaun nia órgaun prinsipál ba rekonsiliasaun.
Nia rekomenda atu buka oportunidade aprendizajen nian nu'udar família.
Hahú hosi atividade sira ne'ebé maka edukasionál, maibé mós divertidu no fásil atu asesu, hanesan programa TV nian.
Sra. Livermore hatet “NITV iha programa oioin ne'ebé fahe istória, kultura, no esperiénsia kontemporánea sira hosi ema Aboríjene no Illa Torres Strait Esteritu sira".
Se ema prefere streaming, sira mós bele hetan veridade ida hosi konteúdu Primeira Nasaun sira nian ne'ebe fo sai ho gratuitamente iha SBS On Demand, inklui série animadu ba labarik sira, dokumentáriu no filme sira.
“Se ema hakarak buat ruma ne'ebe amigavel liu ba labarik ki'ik liu, bele haree konteúdu oioin online ne'ebé apropriadu ba labarik sira nia idade ne'ebé selebra kultura ema Aboríjene no Illa Torres Estreitu sira nia diversidade".
"Ne'e maka pasu dahuluk ne'ebé kmaan atu aprende kona-ba 'sé maka Povu Dahuluk sira iha nasaun ida-ne'e?"

Oinsa ha'u buka eventu ne'ebe selebra ema Aborijine no Ilha Torres Estreitu sira nia kultura?
Aleinde fo sai iha ekran (screen), ema bele buka eventu no atividade sira ne'ebé amigavel ba família ne'ebé organiza hosi organizasaun Aboríjene no Illa Torres Estreitu sira iha ita-boot nia área lokál. Haree eventu sira ne'ebe fo sai hosi konsellu lokál nian no kontaktu Konsellu Rai Aboríjene Lokál ne'ebé besik liu ba saida maka akontese iha Ita-boot nia área.
Sra. Livermore hatete: Iha okaziaun prinsipál rua atu tau matan tinan-tinan, NAIDOC Week iha semana dahuluk iha fulan Julhu no mos National Reconciliation Week ka semana Rekonsiliasaun Nasionál, ne'ebé selebra entre 27 Maiu no 3 Juñu.
“Iha ne'ebá maka ha'u hetan ema barak ne'ebé mai iha nasaun ida-ne'e aprende kona-ba perspetiva oi-oin hosi povu Primeira Nasaun sira, ba arte, rai, ema sira no mós kultura nian'.
Eventu sira durante data sira-ne'e bele mós oferese oportunidade sira atu tuir Benvindu ba Nasaun no komprende diferensa hosi Rekoñesimentu ba Nasaun ka Welcome to Country and understand the difference from an Acknowledgment of Country.

Iha ka lae konteudu kona-ba ema Indijinu Australia online?
Fasil atu asesu ba rekursu edukasionál sira online hodi ajuda Ita-boot nia oan aprende kona-ba istória, kultura no perspetiva sira Nasaun dahuluk nian.
SBS Learn iha konteúdu oioin, ne'ebé adapta ba kurríkulu Austrália nian, hosi Fundasaun to'o Tinan 12, ne'ebé família sira bele esplora iha uma.
Iha Rekonsiliasaun Austrália, Sra. Livermore maka jestór ida iha programa Narragunnawali: Rekonsiliasaun iha Edukasaun ka Narragunnawali: Reconciliation in Education program.
Programa ne'e oferese ferramenta online sira hodi apoia membru komunidade oioin, inklui profesór sira, estudante sira no inan-aman sira, envolve ho rekonsiliasaun iha maneira sira ne'ebé signifikativu.
Ezemplu sira hahú hosi aprende kona-ba bandeira rua/two flags ne'ebé reprezenta Povu Dahuluk sira hosi nasaun ida-ne'e, hodi fo orientasaun kona-ba harii relasaun/building relationships ho komunidade lokál Aboríjene no Illa Torres Estreitu sira".
Oinsa maka ami bele hatene liu tan kultura ema Indijenu bainhira ami halo viajen familia nian?
Viajen ho ita-boot nia oan bele oferese oportunidade seluk atu aprende liután kona-ba Austrália Indíjena.
Uza Mapa hosi Institutu Australianu ba Estudu Aboríjene no Illa Torres Estreitu (AIATSIS) Map of Indigenous Australia kona-ba Austrália Indíjena, bele ajuda ita-boot identifika grupu nia lian, sosiál ka nasaun Aboríjene no Illa Torres Estreitu ne'ebé iha ligasaun ho área ne'ebé ita-boot vizita ba.
Depois ita-boot bele halo liu tan peskiza ba fatin importante sira atu vizita no hahú aprende kona-ba kultura hosi Kustodiante Tradisionál sira ne'ebé hela iha ne'ebá.
Sra Lifvermore hatutan tan "Se ha'u halo viajen ba fatin ruma, ha'u normalmente sei halo peskiza uitoan iha Google no haree saida área ida ne'e nia signifikativu sira.. no haree atividade saida maka ema Aboríjene no Illa Torres Strait Islander nian ne'ebé ha'u bele halo iha ne'ebá".

Oinsa se hau koalia ou ka halo buat ruma sala?
Sra. Livermore hatete "Tauk atu halo sala hanesan ne'e komun no normal ba ema ne'ebe laos-ema indíjena ne'ebé maka envolve ho kultura no ema Nasaun dahuluk sira nian".
"Di'ak liu koko duké la halo buat ida."
Halo sala hanesan parte ida hosi prosesu aprendizajen. Se ema Primeira Nasaun sira nian ida hatudu sala ida ne'ebé ita-boot halo iha interasaun ida iha eventu ida, porezemplu, ita-boot bele kontaktu sira ho respeitu hodi husu ajuda.
Sra. Livermore konklui katak "Uza konversa ne'ebá no serbisu hamutuk no dehan 'di'ak, saida maka ha'u halo sala no oinsá ita-boot bele apoia ha'u?'... Ida-ne'e kona-ba aprende, haluha no aprende filafali no hahú konversa sira-ne'e".
Subscribe to or follow the Australia Explained podcast for more valuable information and tips about settling into your new life in Australia.
Do you have any questions or topic ideas? Email australiaexplained@sbs.com.au






