Watch FIFA World Cup 2026™ LIVE, FREE and EXCLUSIVE

Tau atensaun ba Austrália nia regra alfándega no bioseguransa sira bainhira ita-boot halot sasan ba viajen

Feto ida tur ho nia mala ba viajen ba férias iha tempu bailoron nian. Nia haree relaxa hodi halo preparasaun viajen nian ho diak

Bainhira prepara atu halo viajen, ita-boot tenke no sempre tau ita-boot nia ropa no sasan sira seluk iha mala rasik Source: iStockphoto / Natee Meepian/Getty Images

Alfándega jeralmente hanesan pontu kontaktu dahuluk ba ema sira ne'ebé tama iha Austrália. Ami nia Ofisiál sira Forsa Fronteira nian iha ne'ebá hein hela. Sira asegura katak ema la lori sasán sira ne'ebé bandu no bele ameasa ambiente, ekonomia no komunidade sira ne'ebé úniku iha Austrália. Nune'e, antes ita-boot taka ita-boot nia mala atu ba viajen, iita-boot presiza hatene kona-ba saida maka bele—no labele—atravesa fronteira, no saida maka iha risku se regra sira bioseguransa nian ita-boot ignora.


Pontu importante sira:
  • Medida sira kontrolu fronteira nian eziste atu proteje ita-nia ambiente no ekonomia úniku.
  • Ema hotu tenke kompleta no Kartaun Pasajeiru Tama nian. Ida-ne'e maka dokumentu legál ida.
  • Ai-han no ai-horis sira iha risku aas no tenke deklara.
  • Subar sasán sira bele hamosu multa no bele tama prizaun.
  • Se la iha serteza, deklara deit.

Austrália nia lei sira kona-ba bioseguransa konsidera hanesan lei sira ne'ebé rigorozu liu iha mundu, no ida ne'e ho razaun di'ak.

Iha lista naruk ida kona-ba ai-han no ai-horis sira ne'ebé maka la permite atu tama iha Austrália tanba sira bele introdús no lori peste no moras sira ne'ebé maka ita konsege hadook.

Vikki Fischer hatete "Ami nia estatutu bioseguransa iha illa boot ida-ne'e esensiál tebes ba ita nia komérsiu, ba ita nia konfortu komunidade nian, ba ita nia produtividade agríkola no ba ita nia ambiente ne'ebé furak no ita nia espésie nativa ne'ebé inkrível. Ida-ne'e maka ami koko atu proteje".

Vikki hanesan Sekretária Asistente ba Polítika no Operasaun Viajante nian ba Departamentu Agrikultura, Peska no Floresta.

Agrikultura hanesan setor ida ne'ebe sustenta meius subsisténsia rihun ba rihun iha nasaun tomak. Lei bioseguransa ne’ebé rigorozu mós atu seguru katak Austrália bele halo komérsiu internasionál, livre husi peste no moras.

Australian Border Force Officer_ABF.jpg
Ofisiál Forsa Fronteira Austrália nian sei sai hanesan pontu kontaktu dahuluk bainhira ita-boot tama iha Australia. Credit: ABF

Bainhira ita-boot tama iha Austrália ho aviaun ka ró, ita-boot sira sei hetan Kartaun Pasajeiru Tama nian (IPC) ne'ebé ita-boot sira tenke kompleta iha aviaun ka ro laran ka molok to'o iha alfándega.

Hodi hatan ba pergunta hotu-hotu iha kartaun ne'e, ita-boot sira alerta Ofisiál sira Forsa Fronteira Austrália nian (ABF) ba sasán sira ne'ebé maka bandu ne'ebé maka ita-boot lori—dalaruma ita la hatene.

Vikki Fischer hatete katak "Kartaun mean ne'e, ka IPC ne'e hanesan dokumentu legál ida. Ita-boot deklara fo informasun ba iha dokumentu legál ne'e, saida mak ita-boot lori, atu ida ne'e hahan ka buat ruma, hanesan produtu ai-horis ruma, produtu animál ruma, to'o rai-rahun ruma iha ita-boot nia botas ka sapatu ruma tenke deklara hotu".

Ai-han hotu-hotu, materiál ai-horis nian, produtu animál sira ne'ebé karik bele fo perigu ka lae, tenke deklara.
Vikki Fischer

Se ita-boot lori buat ruma ne'ebé maka lista iha kartaun ida-ne'e tenke deklara. Hafoin ne'e ita-boot sei hetan orientasaun ba Ofisiál Bioseguransa ida, ne'ebé sei avalia se sasán sira-ne'e risku ba bioseguransa nian ka lae.

Deklara sasán ida la signifika automatikamente katak sasán ida-ne'e sei hetan konfiska. Iha kazu barak, ofisiál sira simplesmente avalia risku no permite sasán seguru sira bele tama.

Ai-han balu hanesan xokolate ka lollies prosesadu laiha risku bioseguransa, maibé se ita-boot la iha serteza, deklara ida-ne'e.

Eleni Moutselou hanesan viajante esperiente ida fo aviju katak, importante tebes atu ita-boot hatene loloos saida maka tau iha ita-boot nia bagajen.

Australia Explained—Border Control
Importante tebes atu ita-boot hatene loloos saida maka tau iha ita-boot nia bagajen rasik. Source: Moment RF / d3sign/Getty Images

Bainhira hau liuhosi alfándega, Ofisiál sira ABF nian deskobre na'an sira ho risku aas no produtu susubeen nian iha hau nia mala.

"Sira sai irritadu tebes, no ha'u ta'uk tebes. Maibé hanesan akontese ona, ha'u nia inan tau sasán sira-ne'e iha ha'u nia mala iha minutu ikus no hau la hatene kona-ba ida ne'e, no ha'u hatete ba sira kona-ba ida ne'e. Sira dehan, 'ita-boot hatene katak ita-boot bele hetan multa ka tama prizaun tanba ida-ne'e?"

Superintendente Interinu ABF nian Neil Singh hatete "Se ita-boot sente susar atu komprende kartaun, Ofisiál sira ABF nian iha ne'ebá atu ajuda bainhira ita-boot to'o iha liña imigrasaun nian".

Kartaun Pasajeiru Internasionál mai iha lian oioin, iha mais ou menus lian 48, nune'e ami bele atende ema sira hosi nasaun oioin ne'ebé mai iha Austrália
Neil Singh
ABF badge_Credit ABF.jpg
Ofisiál Kontrolu Fronteira Austrália nian disponivel atu ajuda ita-boot kompleta ita-boot nia Kartaun Pasajeiru Tama nian. Credit: ABF

Sr. Singh alerta, lori sasán sira ne'ebé maka hamosu risku seguransa nian hanesan kilat sira, aimoruk droga ilísitu sira no materiál perigozu sira, no mós sasán sira ne'ebé maka kro'at, iha regulamentu maka'as. Buat hotu tenke deklara. Iha konsekuénsia grave ba subar sasán sira.

"Normalmente se ita-boot la halo buat ruma ne'ebé sala ho intensaun entaun sasán ne'e sei prende de'it hosi ita-boot. Maibé se ita-boot ho intensaun atu subar ida-ne'e hosi ami, entaun klaru katak sei iha konsekuénsia sira seluk ne'ebé bele lori ba prende, avizu infrasaun nian to'o prizaun."

Medida sira Prevensaun Kuarentena Gripe Manu nian
Asu deteksaun kuarentena Willa halo inspesaun ba pasajeiru nia bagajen iha Aeroportu Internasionál Sydney. Austrália agora daudaun iha polítika kuarentena ida ne'ebé maka rigorozu liu iha mundu. (Photo by Ian Waldie/Getty Images) Credit: Ian Waldie/Getty Images

Lista sasán sira ne'ebé bandu naruk tebes, tanba ne'e se ita-boot la iha serteza ka iha duvida ruma deklara deit. Dalaruma saida maka ita-boot hanoin seguru atu lori bele lori fo penalidade boot ba ita-boot.

Deklara buat ruma ne'ebé ita-boot la iha serteza, permite Ofisiál Bioseguransa sira atu avalia risku no prevene ameasa hosi espésie invasiva sira.

Sra. Fischer fó avizu " ita-boot sei hetan multa, bainhira ita-boot la konsege halo deklarasaun ida ne'ebé lolos iha Kartaun Pasajeiru Entrada nian".

"Se ema dehan "ha'u laiha produtu ai-han, ha'u laiha produtu ai-horis, ha'u laiha produtu animál', maibe iha sira nia mala ami hetan triajen ka asu haree sira nia mala no ami hetan katak iha duni materiál iha ne'eba, ida ne'e sira sei hetan multa. Ida ne'e liu-liu bainhira ema la deklara"

ABF signage_Credit ABF.JPG
Alfándega aeroportu nian maka ita-boot nia oportunidade atu deklara sasán ruma ne'ebé ita-boot la iha serteza. Credit: ABF

Ai-moruk sira

Ai-moruk komún sira hanesan aspirina no parasetamol permitidu atu lori, maibé maioria ai-moruk sira seluk tenke deklara—maske dotor fo ona reseita.

Sra. Moutselou hatete "Ha'u sempre deklara ha'u nia ai-moruk sira hotu, buat hotu. Ha'u nia médiku jerál/dotor hakerek ona karta ida kona-ba tansá ha'u presiza ai-moruk sira-ne'e, nune'e ha'u hatudu ka aprezenta se alfandega presiza no sira komprende tebes."

Se ita-boot bele lori sertifikadu médiku nian ho ita-boot, ida-ne'e halo buat sira sai fásil liu maibé la'ós obrigatóriu.

Sr. Singh hatutan "Ai-moruk pesoál sira la'ós kestaun ida atu tama iha Austrália enkuantu ita-boot rai ai-moruk iha nia pakote ka fatin orijinál".

Ita-boot bele lori ai-moruk to'o fulan tolu.

Osan Tahan

Tuir lei iha Austrália laiha limite ba montante osan ne'ebé ita bele lori tama mai, maibé kualkér fundu ne'ebe liu $10,000 tenke deklara no rejista.

Alkol no Tabaku

Ema ida-idak hetan lisensa ka permiti atu lori alkol litru 2,25 no sigaru 25, ka tabaku grama 25. Ida-ne'e inklui kualkér duty-free ne'ebé ita-boot sosa iha dalan atu tama.

Prezente Sira

Regra sira mós aplika ba prezente no lembransa sira ne'ebé ema lori mai Austrália.

Sr.Singh hatete "Ami hakarak tebes atu ita-boot lori prezente sira ba família ka belun sira. No ba ida-ne'e ita-boot iha limite ida to'o $900 dollar"

"No saida maka ema tenke hanoin maka sasán pesoál sira ba ita-boot hanesan roupa, sapatu no seluk tan la'ós parte ida hosi $900 ne'e. Se ida-ne'e liu $900, ita-boot bele responsabiliza ba taxa no impostu sira."

Lista komprensivu ida kona-ba sasán sira ne'ebé bandu disponivel online: Australian Border Force

Se ita-boot iha dúvida, deklara deit sasan ne'ebe ita-boot lori. Gasta tempu minutu balun tan iha aeroportu bele ajuda ita-boot atu evita penalidade sira, no proteje Austrália nia ambiente, ekonomia no dalan moris nian.

Subscribe to or follow the Australia Explained podcast for more valuable information and tips about settling into your new life in Australia.

Do you have any questions or topic ideas? Email australiaexplained@sbs.com.au


Share

Follow SBS Tetum

Download our apps

Listen to our podcasts

Get the latest with our exclusive in-language podcasts on your favourite podcast apps.

Watch on SBS

SBS World News

Take a global view with Australia's most comprehensive world news service

Watch now