Audiénsia sira ba Komisaun Reál (Royal) kona-ba Antisemitizmu no Koezaun Sosiál fó sai ona katak vítima no autór barak hosi antisemitizmu iha Austrália maka labarik sira. Pergunta mak ne'e; oinsá maka ita diskute asuntu ne'e iha dalan ne'ebé apropriadu ba sira-nia idade?
Psikólogu klíniku Amanda Gordon hatete ba SBS Examines katak númeru família sira aumenta hodi buka konsellu kona-ba oinsá atu ko'alia kona-ba antisemitizmu ho sira nia oan sira.
Labarik sira mai ho pergunta sira hanesan: Tanba saida maka ema odi ema Judeu sira? Ami seguru ka lae? Tanbasá mak iha guarda iha ita-nia eskola?
Nia hatete katak labarik sira ho idade oi-oin presiza resposta oi-oin.
Edukadór infánsia, Olga Weintraub Elia, hatete katak labarik ki'ik sira mós presija komprende importánsia husi laran-di'ak no diversidade.
Nia hatete "Ita la presiza fó esplikasaun polítika, maibé ita bele ko'alia kona-ba justisa, sai laran-di'ak no oinsa atu iha respeitu".
Shoshana, manorin nain ida ba estudante sekundáriu sira, hatete katak asuntu ne'e sai susar tebes bainhira ita konversa ho adolexente sira.
La'ós kona-ba se sira haree ona antisemitizmu, maibé kona-ba bainhira sira haree antisemitizmu.
Shoshana hatete katak nia estudante sira fahe bei-beik piada ka meme sira iha internet no sem hatene katak sira iha orijen antisemita.
"Ita tenke ko'alia ho sira kona-ba ida-ne'e ho franku ... ita mos presija sai modelu ba sira no hanoin ho rasionál bainhira ko'alia ho sira kona-ba asuntu antisemitizmu no rasizmu".
Iha epizódiu semana ida-ne'e nian, SBS Examines husu — oinsá ita tenke ko'alia ho labarik sira kona-ba antisemitizmu?
Rona-na'in sira ne'ebé buka apoiu ba krize bele kontaktu Linea Life iha numeru 13 11 14, no Liña Ajuda ba Labarik sira ho joven sira ho idade to'o 25 iha 1800 55 1800,






