Spes bitwin long ol samting blo edukesen blong Indijenis mo no Indijenis studen lo Ostrelia mo rod blo fiuja

Australia Explained - Indigenous Education

Edukesen we ol Fes Nesen pipol i save kontrolem hem i mekem se ol yangfala i karem risal blem we i moa stron. Credit: courtneyk/Getty Images

Edukesen hemi wan rod blo tekem janis, be blong longtaem tumas, Indijenis studen lo Ostrelia i bin fesem ol samting blo blokem rod blo sakses. Ol jalenj i stap yet, be gudfala jenj i stap kam. Moa Indijenis studen i save finisim skul, sam yuniversiti i stap karem save blo ol Fes Nesen insaed lem mo prokram blo komuniti i save mekem wan tru jenj. Lo episod ia, yumi save harem toktok blo ol kleva blo Indijenis edukesen mo studen long saed blo wanem i save wok, from wanem edukesen lo kalja i importan, mo fasin we Indijenis mo Westen save i save kam tugeta blo helpem evri studen.


Ol importan samting
  • Spes bitwin long risal blo eduksen blong Indijenis mo no Indijenis studen i bin kam tugeta moa long semak rod, be hemi stap yet.
  • Samfala wetem gudfala save i bilivim se fasin blong putum edukesen sistem we ol Fes Nesen pipol i save kontrolem mo yusum ol samting blong kalja insaed lem bae i save leftemap risal blong ol pikinini ia.
  • Wanfala we i bin finisem yia 13 long skul blem i talem se sapot blong ol tija blem mo konektem kalja wetem skul i bin helpem hem bigwan blong finisim skul.
Bifo olgeta blo Yurop i bin statem kolonaisesesen, ol kalja blo Fes Nesen pipol i bin yusum stronfala fasin blo edukesen – blong konektem olgeta wetem graon, save mo komuniti. Ol kastom ia i save kivim moa samting blo save yet tete.

Be ol samting insaed lo laef blo yumi evriwan i no semak, spesali lo sam samting we yumi save karemaot from edukesen ia. Indijenis studen i save abskon from skul moa, save blong rid mo yusum matematiks i andanit long ol nara studen mo oli nokat tumas studen we i save ko lo yuniversiti. Hemia i fromse ol samting blo bifo lo histri mo ol samting we i stap yet olsem diskriminesen, edukesen we i nokat kalja blo olgeta insaed lem mo ol samting we i putum olgeta i ko daon we i stap stragel from sam samting blo ikonomi mo sosaeti blo yumi.

Hemi importan blong andastandem histori blo diskriminesen we Indijenis pikinini oli fesem lo taem we oli stap toktok lo saed blo sarem spes blo edukesen ia, Sharon Davis, wanfala blo Bardi mo Kija kalja i CEO blo Nasonel Aborijinal mo Tores Stret Aelan Edukesen Korporesen (NATSIEC) i talem. 

“Loa mo polisi i bin kam from olgeta we oli no wantem Aborijinal pikinini insaed long skul long taem finis,”

Davis i bin toktok long saed blong wan pepa blong Nasonel Indijenis Yut Edukesen Koalisen.  

“Hemia i bin showem se i bin kat wan samting we nem blem i “exclusion on demand polisi” lo stat blo 20th senturi. Oli bin raetem polisi we ol famli we i no Indijenis i save mekem ol Aborijinal pikinini i ko from klasrum blem.” 
Sharon Davis.jpeg
Sharon Davis, CEO blong NATSIEC Source: Supplied / Sharon Davis
Long 2008, kavman blo Ostrelia i bin mekem wan stret toktok blo talem sori lo ol Indijenis pipol long Ostrelia blong ol rabis samting we oli bin eksperiensem, spesali se polisi blong karemaot pikikini blong olgeta from famli, komuniti mo graon blem.

Blong toktok ia, oli bin mekem wan promes blo sarem spes bitwin long Indijenis mo no Indijenis pipol long Ostrelia long fulap samting lo laef blem, olsem edukesen.

Be namabawan samting blo Nasonel Akrimen blong Klosem Gap hemi blong jenjem fasin blo wok blo kavman wetem ol Fes Nesen pipol mo komuniti blem blong bitim ol samting insaed lo laef blo yumi evriwan i no semak blong ol Aborijinal mo Tores Stret Aelan pipol. 

“Yumi save se Aborijinal komuniti organaisesen we olgeta i kontrolem hemi nambawan fasin blo faenemaot mo helpem ol samting we komuniti i nidim,” Davis i talem. 

“Mo taem we yumi ol Aborijanl pipol i save stanap blong lidim edukesen, yumi save luk interes, ol samting blo mekem gudala samting mo rod blo yangfala bae i ko antap.” 

Sapos edukesen lo saed blo kalja i save leftemap hemia? 

Dr Anthony McKnight i wan Awabakal, Gameroi mo Yuin man, hemi wok lo Yuniversity blong Wollongong long Woolyungah Indijenis Senta blem.  

Hemi bin spentaem blong plante yia tijim mo riserjem hao blong putum Aborijinal sistem blong edukesen insaed long prokram blo skul, polisi mo wok.

Dr McKnight i bilivim se ol samting blong sarem spes ia i nidim kat jenj long saed blo edukesen blong ol Indijenis pipol. 

“Blong mi wan, yumi kat edukesen blong Aborijinal sistem mo nara blong Westen sistem, pikinini i stap lo midel blo tufala ia.” 

Hemi talem se ol samting blong sarem spes ia plante taem oli yusum blong karem studen i kam klosap long Westen edukesen sistem. 

“Be hemia i kipim bigfala spes yet lo sistem.” 

“Blong mi wan, mi tingse oli sud mekem se polisi ia i blong Aborijinal pikinini lo midel blo tufala ia. Save blo tufala sistem bae i kam tugeta lo midel. Studen blo yumi i nidim skil blo mekem laef blem insaed lo tufala sistem blo save.” 
UOW INDIGENOUS LITERACY DAY
Dr McKnight i bin spentaem blong plante yia tijim mo riserjem hao blong putum Aborijinal sistem blong edukesen insaed long prokram blo skul, polisi mo wok. Source: Supplied / MichaelDavidGray
Dr McKnight i bilivm se hemi importan blong mekem wok blong edukesen we hemi holem taet Westen edukesen mo save blong ol Indijenis sistem blong ol pikinini blong lanem ol samting blong graon we oli stap mo fasin blo tekem kea blem. 

“Traem blong helpem no Aborijinal pikinini nomo, be pikinini we i no Aborijinal tu blong tekem kea blong plesia… Hemi wan samting we hemi kivim yumi evri samting we yumi nidim mo yumi evriwan i save wokabaot long graon we i semak, dring wota we i semak, mo pulum win we i semak.” 

Semak risal blong edukesen—wan rod blo folem we i oli stap blong mekem yet  

Blong niufala infomesen blong Nasonel Akrimen blong Klosem Gap, spes long risal blong edukesen bitwin long Indijenis mo no Indijenis studen i bin kam tugeta moa long semak rod, be hemi stap yet. 

“Wan eksampol ia, ol Indijenis studen we i stap i kat namba we i save stap kasem las yia blo skul blem olsem 59 pesen, mo ol studen we i no Indijenis i stap lo 85 pesen,” Davis i talem. 

“Mo taem we yumi save luk wan spes bitwin olgeta, hemia i olsem fasin we sistem i bin fel blong helpem ol Aborijinal mo Tores Stret Aelan studen, no nara saed blem ia.” 
Retori Lane.png
Retori Lane (L) wetem mami blem, Jenadel Lane. Source: Supplied / Retori Lane
Las yia ia, yangfala woman blong Gamilaroi, Retori Lane i bin selebretem finis blo yia 13 skul blem long Dubbo Senior College.  

Hemi pat blong wan bigfala krup bitim ol nara krup blo bifo blong Indijenis studen lo NSW we oli finisim yia 13 blo olgeta.

Mis Lane i talem se wan ples blo lanem we i kat plante sapot insaed lem i bin mekem eksperiens blem i difren we.

Sapot blem i inkludum o staf blo skul, Indijenis tija mo woka blong Nasonel Aborijinal Spot Korporesen Ostrelia (NASCA), wan organaisesen blong ron ol prokram lo NSW mo Northern Territory blong helpem ol Indijenis studen blong konektem olgeta lo kalja mo mekem ol gudfala jyois lo skul.

“Mi bin kat plante sapot blong ol staf lo skul. Mo tu ol woka blo NASCA, oli bin kam, oli save tekem mifala lo ol klas, oli bin helpem mifala plante long taem we. Mo ol tija tu, oli save helpem mifala wetem eni nara samting.”

Mami blong Retori, Jenadel hemi deputi prinsipal long Dubbo Senior College, ples we gel blem i bin finisim skul blem, hemi bin feswan blo famli blem blong ko long yuniversiti.  

Hemi bilivim se sapot blo evri studen hem wan mo mo ples we kalja i stap sef insaed lem i save kivim pawa ol studen blong karem nambawan gudfala risal blong eduksesen blem. 

“Mi stap wantem helpem ol Aborijinal pikinini blong finisim yia 13 tumas, fromse i wan smol samting we mi save mekem blong helpem komuniti blo mi, hemia from wanem mi bin kam wan tija.  

“Mo afta mi hopse hemia i save leftemap janis blong olgeta long laef blem afta skul blem i finis.” 

Bae Retori i stadi wan Bachelor blong Arts long saed blong Indijenis stadi.

“Mi stap traem blong putum mi wan long wan ples we mi save lanem ol nara Indijenis pikinini we oli lusum kalja, we oli nokat save lem mo oli bin lusum lo nara jeneresen blong bifo from ol rabis samting we i bin stap. Mi hopse mi save helpem kalja blong kam antap bakagen, karem hemia lo laef bakagen.”  
Sabskraeb long o folem Ostrelia Eksplen podkas blong luk moa importan samting mo toksave blong helpem niufala laef blong yu long Ostrelia.   


Sapos yu kat sam kweston o tingting ia, sendem wan email i kam long


Share
Follow SBS Bislama

Download our apps
SBS Audio
SBS On Demand

Listen to our podcasts
Independent news and stories connecting you to life in Australia and Bislama-speaking Australians.
Ease into the English language and Australian culture. We make learning English convenient, fun and practical.
Get the latest with our exclusive in-language podcasts on your favourite podcast apps.

Watch on SBS
SBS World News

SBS World News

Take a global view with Australia's most comprehensive world news service