Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Danas govorimo o tome što je usamljenost i koliko je rasprostranjena među Australcima.
Najprije prijevod nekih manje poznatih riječi i izraza redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
utvrditi | to determine |
usamljen | lonely |
usamljenost | loneliness |
samoća | solitude |
društvena izolacija | social isolation |
navoditi | to state |
okolina | environment |
društvene mreže | social networks |
pridonositi | to contribute |
čimbenik | factor |
međuljudski odnosi | relationships |
kronični bolesnik | chronic patient |
samosažaljenje | self-pity |
Poslušajte prilog.
Nacionalna mreža „Zajedno protiv usamljenosti“ nedavno je provela istraživanje na 4000 Australaca u dobi između 18 i 92 godine kojem je cilj utvrditi jesu li stanovnici Australije usamljeni.
Usamljenost nije isto što i samoća. Osoba može biti usamljena iako nije sama. Usamljenost se definira kao subjektivni osjećaj društvene izolacije pri čemu osoba ne osjeća zadovoljstvo tijekom druženja s drugim ljudima. Ona je subjektivna i ne moraju je jednako doživljavati sve osobe. Usamljene osobe obično navode da nemaju s kim razgovarati te da ih okolina ne razumije.
Rezultati provedenog istraživanja pokazuju da se jedna trećina ispitanika osjeća usamljeno, a jedna šestina jako usamljeno. Što se tiče dobi, čak 40 posto samaca u dobi od 18 do 24 godine te u dobi od 45 do 54 godine tvrdi da se osjećaju usamljeno. Od onih iste dobi koji žive s partnerima, 30 posto ih kaže da su usamljeni.
Stručnjaci smatraju da društvene mreže pridonose osjećaju usamljenosti među mlađom generacijom. Čimbenici koji uzrokuju usamljenost osoba srednje dobi, različiti su. Jedan od mogućih uzroka leži u kvaliteti međuljudskih odnosa i veza. Usamljenost je način na koji nam tijelo govori da nam trebaju kvalitetnije društvene veze.
Kronični bolesnici općenito pokazuju veću razinu usamljenosti. U njihovom slučaju to nerijetko dovodi do pogoršanja zdravlja, a pogoršanje zdravlja opet do veće usamljenosti. Usamljeniji su također stanovnici regionalnih područja u odnosu na one koji žive u velikim gradovima.
Stručnjaci preporučuju češće izlaske s prijateljima i rjeđu uporabu digitalnih uređaja. Predlažu više razgovora, a manje mobilnih telefona. Najgore je kažu, samosažaljenje.