Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Danas govorimo o poteškoćama u duševnom zdravlju, posebno o samoubojstvu i čimbenicima koji do njega dovode. Kod nekih slušatelja sadržaj ove epizode mogao bi uzrokovati uznemirenost, stoga pozivamo na oprez.
Najprije prijevod nekih manje poznatih riječi i izraza redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
samoubojstvo | suicide |
oduzeti si život | to take one’s own life |
industrija zabave | entertainment industry |
biti imun | to be immune |
poremećaj | disorder |
duševno zdravlje | mental health |
čimbenik | factor |
suočavanje | coping |
danonoćan | day and night |
pritisak | pressure |
usamljenost | loneliness |
navike spavanja | sleeping habits |
uznemirenost | agitation |
suočiti se | to face |
dostatan | sufficient |
starosjedilačko podrijetlo | indigenous origin |
proživljen | experienced |
prisilno oduzimanje | forced confiscation |
potiskivanje | suppression |
isključivanje | exclusion |
površno | superficially |
uzrok smrti | cause of death |
Sada poslušajte prilog.
Glavni uzrok smrti među Australcima u dobi između 15. i 45. godina je samoubojstvo. Nedavno istraživanje otkrilo je da je među osobama koje si odluče oduzeti život najviše onih koji rade stresne poslove, posebno u industriji zabave i u financijskom sektoru. Među njima je dvostruko više onih koji pokušaju samoubojstvo u odnosnu na opću populaciju. Naizgled uspješne osobe nisu, dakle, imune na poremećaje duševnoga zdravlja.
Nekoliko je čimbenika koji pridonose toj tužnoj statistici. Djelomično su to stresna i zahtjevna zanimanja koja izazivaju dugotrajan mentalni, emocionalni i fizički napor. Stalno suočavanje s danonoćnim pritiskom može imati negativan učinak na duševno zdravlje. Na poremećaj mogu upućivati dugotrajan osjećaj tuge, usamljenosti, nedostatka energije, apatije, povlačenje iz redovitih aktivnosti i društvenih interakcija. Znakovi upozorenja mogu biti i promjene u navikama spavanja ili izražena uznemirenost.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u tvrtki koja zapošljava 1000 radnika, 30 posto će ih se suočiti s ozbiljnim duševnim poteškoćama, svakih deset godina jedan će počiniti samoubojstvo, a 10 do 20 će ih pokušati samoubojstvo. Rezultati istraživanja također pokazuju da zbog stigme, tek trideset posto radnika koji pate od depresije traži pomoć.
Prema podacima Australskog zavoda za statistiku, 53 posto Australaca koji od nekog duševnog poremećaja pate i do dvanaest mjeseci, ne traži stručnu pomoć. Čak i sami stručnjaci koji se bave duševnim zdravljem izbjegavaju tražiti pomoć. Većinu brine kako bi se to odrazilo na njihov javni profil ili na percepciju njihovih profesionalnih sposobnosti, a nerijetko u svojem rasporedu nemaju vremena za posjet liječniku.
Mnogi smatraju da dostupna pomoć nije dostatna. Naime, tek polovica Australaca može dobiti pomoć kad se suočavaju s poteškoćama u duševnom zdravlju. Čak i tada, pomoć nije uvijek odmah dostupna, a kvaliteta skrbi nije na odgovarajućoj razini za bogatu zemlju prvog svijeta.
Prema podacima Australskoga zavoda za statistiku, milijun Australaca pokušalo je počiniti samoubojstvo, a tri milijuna ih je razmišljalo o samoubojstvu tijekom svojega života. Skoro 40 posto Australaca blisko je s nekim tko je pokušao ili počinio samoubojstvo. Godišnje si život pokuša oduzeti više od 65 000 Australaca, a više od osam ih svakodnevno u tome uspije.
Australci starosjedilačkog podrijetla dvostruko su češće žrtve samoubojstva nego drugi. Vjeruje se da je to zbog proživljene diskriminacije, oduzimanja imovine kroz povijest, prisilnog oduzimanja djece te kulturnog potiskivanja i isključivanja. Viša stopa poremećaja u duševnom zdravlju zabilježena je i kod pripadnika zajednice LGBT.
Stručnjaci smatraju da se o problemima duševnoga zdravlja i posebno o samoubojstvu nedovoljno govori u medijima, odnosno da se govori površno, da se izbjegava izvješćivanje o samoubojstvima i imenovanje uzroka smrti u slučaju samoubojstva. Smatraju da se to mora promijeniti ako se želi ozbiljno raditi na prevenciji samoubojstva i čimbenicima koji dovode do njega.