Komprende direitu rai Aboríjene nian iha Austrália

WAVE HILL WALK OFF 50TH ANNIVERSARY

Marxadór rihun balun selebra aniversáriu ba dala 50 Wave Hill Walk-off iha Kalkarindji iha Sesta-feira 19 Agostu 2016. Iha 22 Agostu 1966 Vincent Lingiari lidera ema Gurindji atus balun sai hosi Estasaun Wave Hill iha protestu ida hodi hetan saláriu justu, ne'ebé nakfilak ba funu ba rai ne'ebé lori ba tinan sanulu-resin-neen Credit: AAP Image/Neda Vanovac

Ita-boot karik rona ona kona-ba protestu hakilar "ita hakarak saida? Direitu ba rai!" —maibé saida maka signifika husi ne'e loloos? Rai maka sentru ba identidade, kultura no moris-di'ak ba ema Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira. No ida ne'e koñesidu ho lia fuan "Nasaun" ne'ebe inklui rai, bee-dalan, lalehan, no buat moris hotu-hotu. Iha epizódiu Australia Explained ida ne'e, ami sei esplora direitu sira ba ema Indíjena sira nian—saida maka envolve, sé maka bele halo reklamasaun, no impaktu ba komunidade Nasaun dahuluk sira nian.


Pontu Chave sira:
  • Direitu ba rai ba área balun hosi rai Koroa nian — la'ós hanesan propriedade privada, maibe uza ba komunidade Aboríjene no Ilha Torres Straitu sira hodi benefísiu hosi atividades kulturál, sosiál no ekonómiku
  • Direitu ba rai, títulu nativu, no tratadu hanesan prosesu legál no polítiku oioin, maibé hotu-hotu hakarak rekoñese ligasaun povu Primeira Nasaun sira-nian ba Nasaun no apoia autodeterminasaun
  • Movimentu ba direitu ba rai hahú ho eventu sira hanesan Wave Hill Walk-Off iha tinan 1966, ne'ebé lori lei sira hanesan Lei Direitu Rai Aboríjene nian (Northern Territory) aprovadu iha tinan 1967, maibe movimentu ida ne'e kontinua lao nafatin to'o ohin loron.
  • Direitu saida deit maka ema Aboríjene sira iha kona-ba Rai iha Australia?
  • Oinsá maka movimentu direitu rai Aboríjene nian hahú?
  • Saida deit maka kobre kona-ba direitu rai Aboríjene sira nian?
  • Diferensa saida deit maka iha entre direitu rai Aboríjene nian, títulu ba rai no tratadu?
  • Tanba sa maka ohin loron direitu rai Aboríjene sira nian importante tebes?
  • Ezemplu lokál ida: Konsellu Rai Aboríjene Darkinjung?
  • Dezafiu saida deit maka sei iha ba futuru liga ba rai Aboríjene nian?
  • Tanba saida maka direitu rai Indíjena sira nian importante ba ema Australianu hotu-hotu?

Direitu saida deit maka ema Aboríjene sira iha kona-ba Rai iha Australia?

Iha tinan barak nia laran, ligasaun ne'ebé povu Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira iha ba sira nia rai la hetan rekoñesimentu. Lei direitu ba rai sira kria, atu fó ba sira kontrolu legál ba sira nia rai tradisionál.

Molok kolonizasaun, povu Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira tau matan ba rai durante tinan rihun sanulu resin.

Maibé kolonizasaun foti rai hirak ne'e lahó akordu ruma, no bazeia ba ideia falsu kona-ba terra nullius — signifika "rai ne'ebé la pertense ba ema ida."
Gough Whitlam, Wave Hill Walk Off, Vincent Lingiari
Primeiru-Ministru Gough Whitlam simbolikamente fó fali rai ba povu Gurindji iha loron 16 fulan-agostu tinan 1975, hahalok ida ne'ebé reprezenta ho famozu hosi Whitlam ne'ebé fakar rai-henek ba Vincent Lingiari nia liman. Source: AAP

Oinsá maka movimentu direitu rai Aboríjene nian hahú?

Movimentu direitu rai nian hahú iha tinan 1966 ho Wave Hill Walk-Off — greve ida hosi balada-na'in Gurindji no sira nia família iha Northern Territory.

Protestu ida-ne'e koalia kona-ba kondisaun serbisu ne'ebé ladi'ak no ezijénsia atu fo fila fali rai tradisionál sira. Iha tinan 1967, referendu nasionál ida fó podér ba Governu Austrália atu halo lei ba povu Aboríjene no ema Illa Estreitu Torres nian.

Ida-ne'e loke dalan ba Lei Direitu Rai Aboríjene nian (iha Northern Territory) 1976 — lei dahuluk ne'ebé rekoñese formalmente reklamasaun rai tradisionál sira. Estadu no teritóriu sira seluk mos iha sira-nia lejislasaun rasik kona-ba direitu ba rai, maibé Austrália seidauk iha lei nasionál ida kona-ba direitu ba rai.

Saida deit maka kobre iha direitu rai Aboríjene sira nian?

Direitu ba rai aplika de'it ba rai ne'ebé governu mak na'in — ne'ebé koñesidu hanesan rai Koroa (crown land) nian — no ida ne'e la'ós propriedade privada. Rai ne’ebé fila labele fa’an ka aluga.Ida-ne'e kaer iha konfiansa, nune'e ema Nasaun dahuluk sira bele tau matan ba sira nia Nasaun no foti desizaun sira kona-ba asuntu ne'e.

Konsellu rai nian sira harii atu reprezenta povu Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira no atu ajuda jere rai ne'ebé maka fo fali ona. Konsellu sira-ne'e fó apoiu ba komunidade sira hodi uza rai ba objetivu kulturál, sosiál, ambientál, no ekonómiku.

Diferensa saida deit maka iha entre direitu rai Aboríjene nian, títulu ba rai no tratadu?

Maski dala barak iha ona diskusaun hamutuk kona-ba termu tuir mai, maibe sei iha nafatin diferensia signifikasaun ba hanesan tuir mai ne'e:
  • Direitu ba rai: Lei sira ne'ebé kria hosi governu ne'ebé fó fila área balu hosi rai Koroa nian ba povu Aboríjene no Torres Strait Islander sira, ne'ebé normalmente jere hosi konsellu rai nian.
  • Títulu ba Rai: Rekoñesimentu legál katak ema Nasaun dahuluk sira balun iha nafatin direitu ba sira nia rai no bee no sasan sira seluk tuir sira nia lei no kostume tradisionál nian.
  • Tratadu: Akordu formál entre governu no povu Primeira Nasaun sira. Nasaun sira seluk hanesan Nova Zelándia no Kanadá iha tratadu, maibé Austrália seidauk iha tratadu nasionál.
Buat sira ne'e hotu halo ho aprosimasaun ida atu fornese justisa, rekoñesimentu, no autodeterminasaun ba povu Nasaun dahuluk sira.
wave hill sign.png
The Wave Hill walk-off, lidera hosi Vincent Lingiari, sai hanesan momentu pivotal ida iha istória direitu rai Aboríjene Austrália nian. Iha tinan 1966, Gurindji stockemn, traballadór doméstiku sira, no sira nia família sai hosi Estasaun Wave Hill hodi protesta hasoru kondisaun serbisu ne'ebé ladi'ak no falta direitu ba rai. Credit: National Museum Australia

Tanba saida maka ohin loron direitu rai Aboríjene sira nian importante tebes?

Fó fali rai ajuda komunidade sira atu liga fali ho sira nia lian, kultura, no Nasaun. Ida-ne'e mós apoia uma, saúde, edukasaun, no ekonomia ne'ebe independénte.

Dra. Virginia Marshall, feto Wiradjuri Nyemba no peritu direitu bee nian, esplika diferensa iha perspetiva:

"Bee ko'alia ba ami ka ai-hun sira ko'alia ba ami, maibé ami la presiza foti ideolojia ambientál osidentál ida... Ami-nia lei no Ami-nia istória kriasaun nian orienta Ami-nia komprensaun."

Direitu ba rai la'ós kona-ba hasai ema ida nia uma ka kintál ida. Maibe, haree liu ba retornu área espesífiku sira hosi rai Koroa nian iha ne'ebé iha ligasaun istóriku ka kulturál ne'ebé rekoñesidu.

Ezemplu lokál ida: Konsellu Rai Darkinjung

Konsellu Rai Aboríjene Lokál Darkinjung nian, ne'ebé kria tuir Lei Direitu Rai Aboríjene New South Wales nian, hatudu potensiál direitu rai nian iha asaun.

Tiu Barry Duncan, mane Gomeroi no fundadór ida, hanoin hikas oinsá ida-ne'e hahú iha tinan 1983 iha nia inan-aman nia uma kotuk:

"Ida-ne'e halibur komunidade ida-ne'e. Ida-ne'e maka dalan ida atu hetan rai ne'ebé investe fali ba propriedade Aboríjene nian.

" Iha tinan hirak nia laran, Darkinjung ajuda ona harii oportunidade ekonómika sira no hametin komunidade nia foti desizaun.

Tiu Barry reflete: "Agora ema hatene... ami matenek no matenek tebes ho rai sira ne'ebé iha."

MA25133794-Vincent-Lingiari-1200w.jpg
Vincent Lingiari iha plaka ida nia sorin ne'ebé marka entrega aluga nian iha Wattie Creek, 1975. Credit: National Museum Australia

Dezafiu saida deit maka sei iha futuru ba rai Aboríjene nian?

Prosesu direitu ba rai bele kompleksu no neneik. Rai limitadu de'it maka disponivel atu fó fila, no reklamasaun balu hasoru barreira legál ka polítika.

Maski ho dezafiu sira-ne'e, direitu ba rai sai nafatin parte importante ida iha Austrália nia dalan ba rekonsiliasaun, justisa, no rekoñesimentu ba soberania ba ema Primeira Nasaun sira.

Tanba saida maka direitu rai Indíjena sira nian importante ba ema Australianu hotu-hotu?

Ba ema foun sira iha Austrália, aprende kona-ba direitu ba rai maka dalan ida atu liga ho istória kle'an liu hosi nasaun ida ne'e. La'ós kona-ba lakon rai — ida-ne'e kona-ba rekoñese no restaura relasaun moris ida ne'ebé tuan liu iha mundu entre ema no rai.

Ligasaun ida-ne'e eziste ona durante tinan 60,000 liubá — no kontinua to'o ohin loron.
Subscribe to or follow the Australia Explained podcast for more valuable information and tips about settling into your new life in Australia.   

Do you have any questions or topic ideas? Send us an email to australiaexplained@sbs.com.au 

Share
Follow SBS Tetum

Download our apps
SBS Audio
SBS On Demand

Listen to our podcasts
Independent news and stories connecting you to life in Australia and Tetum-speaking Australians.
Ease into the English language and Australian culture. We make learning English convenient, fun and practical.
Get the latest with our exclusive in-language podcasts on your favourite podcast apps.

Watch on SBS
SBS World News

SBS World News

Take a global view with Australia's most comprehensive world news service