Pontu Chave Sira
- Esforsu legál sira atu proteje Propriedade Kulturál no Intelektuál Indíjena iha Austrália la'o hela.
- Husu pergunta sira ne'ebé loos ba sira ne'ebé fa'an arte no artezanatu Aboríjene ka Ilha Torres Estaritu sira nian hanesan xave ida atu hetan are ne’ebe autentiku.
- Sosa obra arte auténtiku hosi ema Primeira Nasaun sira signifika fahe benefísiu hamutuk ba artist, komunidade sira no konsumidór sira.
- Iha protesaun ba arte no artezenatu ema indijena sira nia iha Australia?
- Oinsa hau bele sosa ema Aborijine no Ilha Torres Estreitu sira nia arte ho responsabilidade?
- Iha ne'ebe mak hau bele sosa aret ema indijeno sira nia ho autentiku no fa'an ho etiku?
- Saida mak hau tenke husu ba vendedor sira kona-ba arte no artezenatu ema indijena sira nian?
- Arte husi ema Aborijine no Ila Torres Estraitu sira hanesan?
Obra arte auténtiku sira hosi ema Primeira Nasaun sira jeralmente konsidera hanesan iha valór kulturál no artístiku ne'ebé signifikativu.
Ida-ne'e tanba sira halo parte iha patrimóniu kulturál ne'ebé maka transmite liuhosi jerasaun sira durante tinan 60,000 liubá.
Propriedade Kulturál no Intelektuál Indíjena ka Indigenous Cultural and Intellectual Property (ICIP) kobre aspetu hotu-hotu hosi povu Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira-nia koñesimentu tradisionál no espresaun kulturál sira.
Símbolu no dezeñu maka hanesan forma sira ne'ebé rekoñesidu liu hosi ICIP.

Stephanie Parkin advogada IP Quandamooka nian, esplika " Maibé ICIP la'ós de'it obra arte nian ne'ebé fíziku".
"ICIP inklui buat hotu ne'ebé ita labele haree, istória iha obra arte nia kotuk, buat hotu ne'ebé influensia artista ida atu kria obra ne'e no konta sira nia istória iha maneira ne'e."
Prátika no signifikadu sira bele varia maka'as entre komunidade sira, nune'e komprende kontestu lokál importante tebes.
Governu Austrália kompromete ona has committed atu introdús lei espesífiku sira hodi proteje ICIP, "inklui atu rezolve prejuízu ne'ebé kauza hosi arte falsu, sasán, no lembransa sira." Protesaun sira-ne'e kontinua evolui.
Stephanie Parkin hanesan Prezidente ba Indigenous Art Code, hanesan organizasaun nasionál ida ne'ebé harii hafoin inkéritu ida hosi Senadu iha 2007 hodi proteje artista sira no sira nia arte liuhosi kódigu konduta indústria voluntáriu ida ba negósiu no negosiante arte sira.
Kestaun arte falsu nian iha ona iha dékada barak nia laran. Ida-ne'e la'ós de'it fó impaktu ba aspetu finanseiru ba artista sira, maibe mós estragu kulturál no fo impaktu ba komunidade sira.Stephanie Parkin
Saretta Fielding hanesan artista, dezeñadora no emprezária ida hosi Nasaun Wonaruah ne'ebé maka serbisu iha Konsellu Administrasaun hosi Kódigu Arte Indíjena nian hatete katak"
"Ida-ne'e maka viajen étika no viajen kulturál ida bainhira ita sosa arte ida hosi ema indíjena sira iha Austrália".
Sra. Fielding deskreve pasu xave tolu ba konsumidór sira:
- Sukat autentisidade obra nian
- Liga ho kanál komersiál sira ne'ebé étika
- Husu pergunta sira ne'ebé loos.

Kriasaun no sasan merkadoria Indíjena auténtiku sira ne'ebe halo hosi artista Indíjena nian, iha ligasaun ho Nasaun ka reproduz ho artista ida nia lisensa.
Nune'e sosa liuhosi kanál étika sira garante katak retornu ekonómiku fó benefísiu ba kriadór no sira nia komunidade.
Sra. Parkin hatete " Iha maneira oioin atu halo ida-ne'e, inklui sosa diretamente hosi artista sira, ba atende feira arte indíjena sira ka liuhosi sentru Arte indíjena nee'be liu 100 iha nasaun tomak".
Ita-boot mós bele buka negósiu, galeria ka vendedór arte nian ne'ebé hatudu logo metan no mean Kódigu Arte Indíjena nian iha sira nia loja ka liu husi website. Ida-ne'e indika kompromisu voluntáriu ida ba komérsiu étiku ho artista sira, hanesan garantia ida ba konsumidór.
![Aboriginal Art Co 02[36] copy.jpg](https://assets.sbs.com.au/09/d0/1a3f2ed542e6af286b779ea5658a/aboriginal-art-co-0236-copy.jpg?imwidth=1280)
Atu ita-boot sosa arte orijinál ka reprodusaun dezeñu lisensadu, importante atu hetan informasaun kona-ba artista, ligasaun artista nian ba Nasaun no iha kondisaun saida maka nia fa'an arte ne'e.
Saretta Fielding hatete "Iha informasaun ne'e no ekipadu atu husu pergunta sira ne'ebé loos maka pasu dahuluk duni".
Nia rekomenda atu tuir konsellu ne'ebé disponivel iha Kódigu Arte Indíjena nia website ka Indigenous Art Code’s website.
Ita-boot bele hahú ho pergunta sira-ne'e:
- Se maka artista ba obra ne'e?
- Artista ne'e mai hosi ne'ebe?
- Oinsá maka artista ne'e hetan saláriu hosi nia arte ne'e?

Sosa arte hosi ema Aboríjene no Ilha Torres Estraitu ho etik bele garante katak artista sira no komunidade sira bele kontinua fahe profundidade no diversidade hosi sira nia eransa ho públiku ne'ebé luan liu.
Dala barak bainhira ita-boot sosa direta hosi artista ida, ne'e hanesan buat ida ne'ebé maka fó benefísiu ba sira nia sira nia komunidade.Saretta Fielding
Arte hosi ema Nasaun dahuluk sira nian iha Austrália iha ona durante tinan rihun ba rihun no kontinua evolui.
Ida-ne'e mai iha forma no estilu oioin—hanesan grupu lian no kultura oioin atus ba atus ne'ebé nia reprezenta.
Sra. Fielding konklui "Alerta ba konseitu sala sira kona-ba "artista aboríjene sira hotu hanesan".
“"Ami iha talentu no obra oioin no ami iha rejionál, remota no mós hela iha sidade sira. No ami serbisu atu lori arte auténtiku Aboríjene nian ba merkadu."
Subscribe to or follow the Australia Explained podcast for more valuable information and tips about settling into your new life in Australia.
Do you have any questions or topic ideas? Email australiaexplained@sbs.com.au







