Iha kapital Timor-Leste, Dili, grupu joven voluntáriu ida ho naran "defensor ambiental" hari'i hodi promove dezenvolvementu sustentavel no inklusivu iha sosiedade. Sira iha estratejia ha'at ne'ebe mak sira halo; edukasaun ambiental, peskiza, turizmu, kultura, protesaun ambiental no fortalesimentu komunitaria no mos preservasau ai-horis (native trees). Delvio Sequeira hanesan sira nia lider hatete katak “Tanba ba domin ba rai ida ne'e no segundu tanba ita nia habitante ne'ebe komesa lakon tanba tasi ne'ebe foer".
Oinsa Atividade Hamoos Dili hahu
Bainhira ita hanoin kona-ba proteje ambiente, dala barak ita hanoin ba instituísãun boot sira hanesan agénsia governu nian, organizaçaun internasionál, no mos kampânha boot sira. Maïbé dala barak, mudansa neʼe mai husi foin-saʼe balun neʼebé haree sira nia sidade no mundu iha sira nia perspetiva ne'ebe mak furak.
Iha Dili, kapitál Timor-Leste, hahalok ida neʼe akontese. Grupu foin-saʼe kiʼik ida komesa mosu iha tinan 2017 hodi halo mudansa neneik iha sidade Dili. Iha sentru movimentu ida neʼe, iha joven ida ne’ebe mak lidera, joven ne'e mak naran, Delvio Sequeira.
Delvio nia istória la hahu ho planu boot ida, maibe hahu ho observasãun. Tuir nia observasaun nia haree katak lixu no plastiku sira komesa invade fatin públikü sira, korailu tasi mos hahu lakon no ai-horis endémiku neʼebé moris ona liu tinan atus ida hahu lakon ka tesi husi governu ka komunidade. Nia atividade hamoos sidade Dili, komesa hahu ho asãun husi ema seluk neʼebé mak inspira nia.

"Haʼu ho kolega sira kria grupu neʼe hafoin ami partisipa iha programa hamoos foer ne'ebe inspira husi Maun Bepi. Maïbé tanba Maun Bepi okupa ho nia serviçu, dala barak la ativu. Entãu haʼu kontinua fali ho Movimentu Tasi nian — maïbé sira mos okupado ho familia no servisu. Entãu haʼu ho kolega sira kontinua servisu ne'e."
Liafuan "kontinua" ne'e mak halo nia to'o ohin loron tau matan ba sidade laran. Iha parte ne'ebe ema seluk para, nia kontinua ba oin.
Hamutuk ho nia kolega grupu kiʼik ida, nia hahu organiza hamoos iha Dili laran, husi tasi ninin ba dalan boot sira, husi merkadu ba espasu aberta sira. Nia hatete katak ho kondisuan iha Timor ne'ebe sobu iha fatin oi-oin, importante tebes ba sira nia grupu atu konsulta ho governu (institisaun relevantes) kona-ba sira nia planu asaun ne'ebe sira iha, atu nune'e bele integra planu ne'ebe sira iha ho governu nian.
Bainhira husu saida mak motiva nia hodi halo servisu ne'e voluntariamentu ne'ebe fo mos perigu ba fiziku sira nian, ho laran luak nia hatan"
Tanba domin ba rai ida ne'e. Segundu tanba haree ba kondisaun koral sira iha tasi laran ne'ebe komesa laiha onaDelvio Sequeira, Lider ba Grupu Defeza Ambiental
"Uluk iha Area Branca, malae sira sempre luku iha ne'eba, maibe iha tinan hirak nia laran, atividade ne'e la iha ona. Husi ida ne'e motiva ami hodi kontinua asaun voluntariu ida ne'e".
Buat ne'ebe hahu husi esforsu lokal, gradualmente sai boot liu tan no sai platforma ba involvementu komunidade, edukasaun ambiental no preservasaun kultural.
Delvio haktuir katak impaktu husi sira nia servisu ne'e agora habelar ona ba individual no komunidade balun hodi hamoos sira nia bairo rasik, no mos iha munisipiu Liquisa mos.
Atividades no risku ne'ebe sira hasoru
Grupu "Defensór Ambiental" ne'e hari'i hodi promove dezenvolvementu sustentavel no inklusivu iha sosiedade nia let. Sira iha estratejia ha'at ne'ebe mak sira halao maka; edukasaun ambiental, peskiza, turizmu, kultura, protesaun ambiental no fortalesimentu komunitaria no mos preservasau ai-horis (native trees) iha Dili laran.

Atu involve komunidade sira, sira sempre tau iha sira nia pajina facebook hodi bolu ema hotu bele partisipa.
Delvio sublinha " Ami nia grupu voluntáriu hasoru perigu reál, fíziku. Sein roupa protesaun neʼebé adekuadu, hamos fatin poluidu sira bele prejudika ami nia saúde. Ami laiha ropa neebe apropriadu bainhira hamoos foer iha sidade laran.
Nia hatutan tan katak, Iha nasãun seluk, ema uza materiál neʼebé apropriadu. Sira nia kolega sira dehan katak sira bele moras TBC."
No iha area tasi ibun ka kostâl balun, iha dezafiu seluk tan, hanesan lafaek. Sim, lafaek ne'ebe toba iha tasi ibun, neʼebé halo servisu hamoos ladiak no bele fo perigu ba sira.
Delvio hatete " Iha dili ne'e iha fatin barak ne'ebe mak iha lafaek. Loron ida bainhira hamoos hela tasi iha fatin jardim BJ Habibie nian, Avo lafaek toba iha tasi ibun no halo ami sai ladiak. Sorte iha ema seluk ne'ebe bele mai ajuda".
Inisiativa ba atividade seluk neʼe bé signifikativu mos mak Eskola Verde, programa ida halo sira vizita eskola no komunidade sira atu hanorin labarik sira no komunidade kona-ba hamos foer, kuda ai-horis, no oinásá reusikla lixu ba sasan ne'ebe bele uza. Toʼó agora, sira lori programa neʼe ba eskola haat ka lima ona, no planta fini barak, literalmente no figurativamente ba jerasaun tuir mai.
Delvio haktuir" Ami laos kuda deit ai ne'ebe mak native trees, maibe ami mos kuda ai ne'ebe bele fo benefisu barak hanesan fo mahun, produs oksijéniu no absorve mos polusaun"
Sira nia atividade seluk neʼe bé úniku mos maka: halo peskiza. Grupu neʼe dokumenta ona ai-horis endémiku sira neʼe bé moris liu tinan atus nia laran. Ai sira ne'e mak hanesan; hali-hun, aikasi, ai sampalo, no ai-horis sira neʼebe komesa lakon iha Dili laran.
Alende peskiza, sira mos kuda ai-horis iha fatin importante turistu ka importante iha Dili, inklui área ikóniku Cristo Rei. No sira iha vizãu ba futuru atu instala kódigu barra (QR Code) iha ai-horis sira importante iha fatin iha Dili laran.
Delvio haktuir "Aban bainrua ita sei tau bar Code hodi eduka ema kona-ba ai-hun sira ne'e, poresemplu; ai ne'e nia naran saida, funsiona halo saida nst. Ita sei hahu iha fatin hanesan ih Farol, Taibessi, Palasiu Governu no seluk tan".
Buat ida neʼe bé halo servisu neʼe profundu liu mak kapta ka asegura aspetu sosio-kultural neʼebe Timor iha husi aihun tuan sira ne'ebe moris kleur ona. Ai-horis endémiku sira laʼós deʼit riku ekolojíku, maibe iha mos ligadu ba memória, rituál, no sentidu pertensimentu.
Fatin balun neʼe bé sira hamos ai-horis mak fatin neʼe bé família sira lori sira nia oan/ bebe nia kan hodi hakoi ba. Atu proteje ai-horis sira hanesan mos proteje fatin sagradu ida tuir kultura Timor nian. Iha Timor-Leste, natureza no identidade la bele separadu.
Atu hasae ema nia konsiensia la soe foer arbiru, grupu ida ne'e tau mos plaka iha fatin ne'ebe "turistiku" ka fatin ne'ebe ema ba vizita be-beik, hanesan iha; Tasi Tolu, Largo Lesidere, Cristo Rei ho Dolok-oan— ho mensajen simples maïbé forte:
Labele soe foer arbiru. Área tara bandu/fatin sagradu.Delvio Sequeira, Lider ba Grupu Defeza Ambiental
Delvio haree katak iha ona konsiensia diak hodi soe lixu. Maïbé barak halo tuir ona soe lixu iha fatin. Ho plaka neʼe, lixu nia kuantidade monu ona.

Ba servisu ne'ebe sira halo, sira hetan mos apoiu oituan husi governu, husi maluk Timor-oan sira iha Timor no mos balun husi rai liur, Inglatera no Australia.
Ba Delvio ho nia kolega sira ne'ebe durante ne'e servisu ona hamoos Dili laran no mos halo atividades sira seluk - sira nia hakarak amk atu haree Timor ida ne'ebe nabilan, verde no sai hanesan rai seluk. Delvio nia mensajen ba Timor-oan sira hotu mak
Hakarak atu hadia Timor, ulun nanain ita hadomi uluk lai. Se ita la hadomi mak ita nia hanoin diak sira la vale. Tempu to'o ona atu foti asaun ba proteje no hadia ita nia rain ba jerasaun sira tuir maiDelvio Sequeira, Lider Grupu Defeza Ambiental





