Husi Mabo ba Austrália modernu: istória ne'ebé kontinua la'o kona-ba títulu nativu

Australia - Bungle Bungles - Eco Tourism

Tamba Banks hosi suku Jaru, ne'ebé nia família uluk hela iha Bungle Bungles [ne'ebé nia povu koñesidu hanesan Billingjal] maka na'in tradisionál ida hosi parke nasionál Purnululu. Credit: Barry Lewis/Corbis via Getty Images

Austrália koñesidu iha mundu tomak tanba nia kultura Nasaun dahuluk sira ne'ebé riku no oioin. Maibé bainhira ko'alia kona-ba títulu nativu no direitu ba rai, ita karik sei hanoin saida maka ida signifika loloos. Deskobre saida maka títulu nativu signifika iha Austrália, oinsá ida-ne'e hahú ho Kazu Mabo, saida maka Lei kona-ba Títulu Nativu nian halo, no tanbasá ida-ne'e importante ba ema Austrália hotu-hotu


Pontu Chave hosi istoria ne'e:
  • Títulu nativu maka hanesan rekoñesimentu legál katak povu Aboríjene no povo Ilha Torres Estraitu sira iha ligasaun kontínua ba rai no bee, bazeia ba lei no kostume tradisionál sira nian.
  • Títulu nativu permite komunidade nasaun dahuluk sira atu proteje sira nia kultura.
  • Ema barak liuliu sira ne'ebé hela iha sidade no sira ne’ebe iha uma rasik la afetadu hosi títulu nativu, maibé komprende asuntu ida-ne'e bele ajuda partisipa iha konversa topiku ne’e.
AVISO: Istória ida-ne'e iha imajen no naran sira hosi ema sira ne'ebé maka mate ona.
Títulu nativu, direitu ba rai no tratadu maka hanesan aprosimasaun tolu ne'ebé diferente ne'ebé uza hodi hametin no mantein kultura ema Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira iha ligasaun ho rai. Ita-boot sira bele hetan informasaun liután kona-ba direitu ba rai no tratadu iha ami nia epizódiu sira uluk.

Epizódiu ida-ne'e foka liu ba títulu nativu, saida maka ida-ne'e, ninia istória, oinsá ida-ne'e diferente hosi direitu ba rai, no saida maka signifika ohin loron.
Durante tinan 200 liubá, Austrália deklara hanesan terra nullius, signifika "rai mamuk", la rekoñese povu Aboríjene no povo ilha Torres Estraitu sira ne'ebé maka hela iha ne'e molok ema mutin sira mai hela iha ne'e.

Maibe ida ne'e muda ho kazu legál istóriku ida ho naran" Kazu Mabo".

Iha tinan 1982, grupu ida hosi ema Meriam nian ne'ebé lidera hosi Eddie Koiki Mabo, hahú kazu legál ida hodi buka rekoñesimentu ba sira nia propriedade tradisionál hosi ilha Murray iha Ilha Torres Estreitu nian - grupu ki'ik ida hosi Ilha sira iha Queensland nia ponta leten, iha Austrália nia tutun.

Kazu ne'e han tempu naruk tebes, dura besik dékada ida. Depois, iha tinan 1992, Tribunál Supremu Austrália nian halo desizaun importante ida hodi rekoñese katak povu Meriam iha títulu nativu ba sira nia rai. Desizaun ida-ne'e sai hanesan momentu istóriku; ida-ne'e halakon fiksaun legál ne'ebé maka iha kleur ona kona-ba ‘terra nullius’.

Depois de desizaun ne'e, Lei Títulu Nativu 1993 nian aprova hosi Parlamentu Federál. Iha loron 15 fulan-novembru tinan 1993, Primeiru-Ministru iha tempu ne'ebá Paul Keating deklara ba nasaun, resposta hosi Governu Austrália nian ba desizaun Mabo hosi Tribunál Supremu.

“Tribunál nia desizaun justu duni. Tribunal rejeita lia-bosok ida no rekoñese lia-loos ida. Lia-bosok ne'e maka terra nullius – fiksaun konveniente katak Austrália sai hanesan rai ida ne'ebé laiha ema ida. Lia-loos maka títulu nativu – faktu katak rai ne'e uluk pertense ba ema Aboríjene no ema Ilha Torres Estraitu sira no katak iha fatin balun, sira iha direitu legál ba tinan 20 nia laran antes okupasaun europeu.”
Títulu nativu maka hanesan rekoñesimentu ida katak povu Primeira Nasaun sira balun iha nafatin direitu ba sira nia rai no bee, bazeia ba sira nia lei no kostume tradisionál sira. Direitu sira-ne'e la'ós fó hosi governu sira ka halo liuhosi negosiasaun — sira hetan rekoñesimentu hosi tribunál sira iha Austrália.

Títulu nativu dala barak deskreve hanesan "direitu lubuk ida" tanba ida-ne'e inklui direitu oioin, la'ós deit ba ida de'it. Direitu sira-ne'e bele inklui uza rai no bee sira ba kasa, peska, serimónia, no tau matan ba fatin kulturál sira ne'ebé importante ba ema rai nain sira.

Ida ne'e rekoñese direitu koletivu ka komunál sira ne'ebé mai hosi tradisaun kulturál no espirituál ne'ebé maka iha kleur ona, envezde propriedade komersiál.

Maibé, títulu nativu la substitui uzu rai sira seluk, hanesan to'os, minerasaun, ka atividade governu lokál sira nian. Iha fatin barak, uzu sira-ne'e eziste hamutuk ho títulu nativu. Ida-ne'e signifika katak povu Nasaun dahuluk sira dalabarak fahe direitu ba rai ho ema seluk, hanesan agrikultór sira, mineiru sira, ka konsellu sira.

Ba komunidade Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira, títulu nativu laos deit direitu ba rai, maibe ida ne'e kona mos ba identidade, kultura, no pertensa.

Profesór Peter Yu, líder no akadémiku Yawuru nian, esplika:

"Saida maka títulu nativu halo maka fornese oportunidade ba ema atu enkuadra fali natureza hosi regra fundamentál sira ne'ebé governa ita nia relasaun ho ita nia komunidade. Bazikamente, idane'e maka termu iha ami nia komunidade rasik. Ida ne’e mos fornese fundasaun ida ne'ebé maka reforsa ba aprendizajen no aprende filafali lian sira, no knananuk no dansa, no koñesimentu kulturál atu nune'e ami bele kontinua dalan susesaun no harii ami-nia família sira grupu tribál sira"

GettyImages-830426724.jpg
Primeiru-Ministru Austrália, Paul Keating (1993).
Atu hetan rekoñesimentu la'ós buat ida ne'ebé simples.

Atu estabelese títulu nativu, komunidade sira tenke hatudu sira nia kontinuasaun no ligasaun ba rai — dala barak liuhosi istória orál, istória sira, no rejistu sira ne'ebé maka hatutan hosi jerasaun sira.

Prosesu legál ne'e kompleksu, no lei tradisionál no kostume dala ruma la dun han malu ho di'ak iha enkuadramentu legál osidentál sira.

Advogada Gwynette Govardhan, ne'ebé espesializa iha lei títulu nativu no patrimóniu, esplika dezafiu sira ne'e.

"Ita koko atu hatama kultura tradisionál ida iha enkuadramentu legal, ami tenta de'it atu hatama no koko atu halo ida-ne'e funsiona, bainhira iha duni dezafiu ne'ebé maka kria problema iha laran, tanba sistema ne'e rasik ne'ebé maka ami tenta atu hatama seidauk kria, enkuadramentu ne'e seidauk dezeña ba ida-ne'e."
Gwynette Govardhan.png
Yinhawangka Law Men Marlon Cooke (tur iha karuk) ho David Cox ('Barndu') (iha liman loos) hamutuk ho Gwynette Govardhan iha Nasaun Yinhawangka durante sira nia viajen atu rekolha evidensia (Istoria no marka ba rai) husi patrimóniu kulturál ne'ebe mak iha.
Maski nune'e, títulu nativu lori ona mudansa ne'ebé loos no dura.

Ida-ne'e ajuda ona komunidade sira atu hamoris fali sira nia lian, restaura maneira tradisionál sira atu tau matan ba rai no bee, no hola papél ida ne'ebé forte liu iha desizaun sira kona-ba sira nia Nasaun.

Desde Lei Títulu Nativu nian introdús, títulu nativu agora kobre besik pursentu 40 iha Austrália laran tomak, barak liu iha área remota no rejionál sira, iha ne'ebé ligasaun tradisionál ba Nasaun mantein nafatin.

Maibé importante atu hanoin katak ida-ne'e diferente ho propriedade rai nian.

Se ita hela iha sidade ka área rejionál ida, hanesan migrante barak, títulu nativu karik sei la afeta ita-nia moris loroloron nian - maibé kompriende kona-ba asuntu ida-ne'e hanesan pasu ida ba respeitu no rekonsiliasaun.

Gwynette Govardhan esplika katak:

"Ha'u hanoin importante tebes atu hatene, ida-ne'e jeralmente ko'alia maibé buat ruma hanesan direitu no interese ba títulu nativu sei la afeta ema iha nivel pesoál".
Gwynette Govardhan.jpg
Yinhawangka Country iha rejiaun Pilbara. Foto ne'e hasai hosi Gwynette Govardhan durante nia viajen ba Nasaun sira.
Hanesan Paul Keating hatete bainhira reflete kona-ba desizaun Mabo nian, lori títulu nativu ba sistema jestaun rai Austrália nian la'ós de'it kona-ba justisa ba povu Primeira Nasaun sira, maibe ida-ne'e hanesan pasu ida ba oin ba ema Australianu hotu-hotu.

"Ita bele hakat ba oin hodi haree Mabo hanesan oportunidade boot ida. Oportunidade ida atu hadi'a istória ne'ebe sala. Oportunidade ida atu ultrapasa istória despose nian. Oportunidade ida atu restaura ligasaun tuan entre rai no kultura Aboríjene nian. Oportunidade ida atu kura fonte ida ne'ebé laran-moras. Oportunidade ida atu rekoñese kultura Aboríjene nian hanesan elementu ida ne'ebé define ita-nia natividade halo klaru katak Austrália ne'e - Austrália modernu, livre no tolerante ida– bele sai fatin ida ne'ebé seguru no nakonu ba ema hotu - inklui ba ema Australianu dahuluk sira.”
Diskusaun sira kona-ba direitu ba rai, tratadu, no títulu nativu kontinua iha Austrália tomak. Buat tolu ne'e iha prosesu legál no polítiku ne'ebé la hanesan, maibé sira hotu hakarak rekoñese ligasaun povu Primeira Nasaun sira ba Rain no apoia autodeterminasaun.

“Ami presiza iha ami nia rai, ami nia kultura, ami nia lian, no ami nia komunidade. Ami la kontra dezenvolvimentu, maibé ami presiza iha ida-ne’e hanesan fundasaun ba ami,” Profesór Yu hateten.

Títulu nativu maka parte ida hosi istória kontinuasaun Austrália nian kona-ba rekoñesimentu — no kona-ba mantein kultura moris tuan liu iha mundu ne'ebé liga ba sira nia rai no bee.
Audio of Prime Minister Paul Keating’s 1993 address courtesy of the National Archives of Australia (NAA).

Subscribe to or follow the Australia Explained podcast for more valuable information and tips about settling into your new life in Australia.   

Do you have any questions or topic ideas? Send us an email to australiaexplained@sbs.com.au 

Share
Follow SBS Tetum

Download our apps
SBS Audio
SBS On Demand

Listen to our podcasts
Independent news and stories connecting you to life in Australia and Tetum-speaking Australians.
Ease into the English language and Australian culture. We make learning English convenient, fun and practical.
Get the latest with our exclusive in-language podcasts on your favourite podcast apps.

Watch on SBS
SBS World News

SBS World News

Take a global view with Australia's most comprehensive world news service