Hamoris Lian Timor hanesan projetu ne'ebe fasilita husi Wantok Music no hetan suporta finaseiru husi Creative Arts Victoria. Tuir Koordenaror Projetu husi Wantok Music, Paulo Almeida, esplika katak, projetu ida ne'e halibur artista nain sanulu resin-ualu husi munisipiu hanesan Maubessi, Dili no seluk tan. Sira nia objetivu? Atu fahe musika, dansa, no istória sira nian ho komunidade Timor-oan sira iha Austrália, enkuantu mós introdús sira-nia kultura ba públiku iha Austrália.

"Projetu ne'e kona-ba Hamoris Lian Timor, lori musika tuan, fahe Timor nia kultura no identidade, no kolabora ho artista iha Australia. Ida ne'e laos atu halao dala ida deit maibe sei hetan kontinuasaun iha futuru. Tanba projetu ne'e hetan suporta husi Creative Arts Victoria entaun konsertu ne'e halo deit Victoria.
Ita nunka iha eventu hanesan ne'e. Ema barak maka gosta tebes musika sira ne'e. Ida ne'e mos oportunidade ba artista sira ne'ebe mai iha ne'e atu hatudu sira nia talentu, istoria no kultura"Paulo Almeida, Artista no Jerente Projetu Hamoris Lian Timor
Sira nia musika barak maka hakerek no hananu iha lian Tetum, maibé inklui mos lian sira seluk hanesan fataluku no seluk tan ne'ebé ko'alia kona-ba rikusoin identidade timor-oan nian.

Entre artista sira hanesan IzuPi, ne'ebé nia musika "Dolok" reflete kona-ba konflitu 2006 iha Timor-Leste. Nia haktuir katak musika ne'e koalia kona-ba problema ras ne'ebe akontese iha Timor.
Ita bele mai husi dolok ne'ebe la hanesan ka mota dalan kiik ida, maibe nia sulin ba mota inan ida deit.. ida ne'e mak TimorIzuPI, artista Timor-oan "Hamoris Lian Timor"

Musika ne'e mos atu fo hanoin katak "problema saida deit mak akontese sei la fahe Timor atu sai rua ka tolu"
Nune'e mos ba Dulce Soares, ne'ebé hananu musika "Fila no Dolok" hamutuk ho IzuPi, ba nia ida ne'e lori reflesaun ba oin. Maske musika ne'e halo iha 2006, maibe to'o agora mos sei iha diferensia grupu no hanoin husi partidu no grupu seluk.
Ita bele iha hanoin diferente ka grupu, maibe ita mai husi fatin ida deitDulce Soares, artista Timor-oan "Hamoris Lian Timor"
Iha mos musika sira ne'ebé dedika ba feto eroi sira, obra sira ne'ebé hasa'e feto sira nia lian iha polítika, kultura, no moris loro-loron nian. Artista Juvi hananu musika ida ne'e hodi garante kontribuisaun feto nian la haluha iha Timor nia istória ne’ebé la’o daudaun.
Hamoris Lian Timor sei kontinua sira nia konsertu iha Darwin iha dia 16 de Augustu 2025. Sira hotu espera katak ida ne'e sei kontinua iha futuru.
Maibé viajen múzika timor-oan nian iha Austrália la remata iha ne’ebá.
Iha loron 12 fulan Agostu, eventu musika seluk mos akontese "Koru Eskola BOITE ka The BOITE Schools Chorus.
Konsertu husi The BOITE ne'e lori estudante Australianu atus resin hodi hananu musika Timor nian hanesan "Mai Fali eh, O Hele Le no Ba ne'ebe nonoi. Sira hananu hamutuk ho artista timor-oan sira.
Audiénsia iha loron ne’ebá inklui bainaka distintu sira hanesan Prezidente Republika de Timor-Leste, Sr. José Ramos Horta no Embaixadora Timor-Leste nian iha Austrália, Sra. Ines Almeida, sira na’in rua asiste diretamente oinsá múzika timor-oan atravesa oseanu no jerasaun sira.

Tuir jestór projetu The BOITE, Bec James, hatete katak " The BOITE hanesan organizasaun múzika multikulturál existi ona durante tinan 46 nia laran. Tinan 20 liu ba, ami halo konsertu musika ba dala uluk ho eskola sira no ida ne'e hetan resposta ne'ebe diak tebes. iha 2012, Roger King, hanesan diretor ba the BOITE iha tempu ne'eba, koalia ho Ego Lemos ho Andy Koser husi Melbourne, sira hamutuk hakerek knananuk balun"
The BOITE iha relasaun diak tebes ho komunidade timor-oan sira iha tempu naruk. Nune'e iha 2012, sira halo konsertu ida ho labarik sira iha Melbourne Town Hall no grupu adultu Millenium Chorus hodi hananu musika "Mai Fali Eh". Konsertu ne'e hetan impaktu boot no popular tebes.
Nia hatutan tan "Nune'e iha tinan ida ne'e, atu selebra komunidade Timor-oan sira ne'ebe muda mai hela iha Australia depois de sai husi Timor tanba funu, ami hakarak atu hamoris fali knananuk no konsertu ne'ebe hanesan.
Eventu ida ne'e mos atu selebra timor-oan sira nia sobrevivente, forsa no reziliensiaBec James, Jerente Projetu the BOITE
Bec emphaze katak, "importante tebes ba labarik sira atu hatene liu tan kultura oi-oin nune'e mos audensia sira. No Timor-Leste hanesan ita nia visinho, importante atu ema hatene liu tan kona-ba Timor nia istoria".
Ba artista timor-oan sira ne’ebé hamriik no kanta ho labarik sira, ida ne’e hanesan momentu ida ne’ebé emosionál tebes ba sira. IzuPi fahe nia sentimentu "Ha’u orgullu tebes katak Timor nia istória no múzika bele fó impaktu ba labarik sira iha Austrália"
Paulo Almeida hatutan " Ne'e inkrível tebes. Labarik liu 600 pesoas maka kanta múzika Timor nian, ha'u hakarak de'it atu para no rona sira kanta. Ha'u sente orgullu tebes"
Liu husi eventu ida ne'e, artista timor-oan balun hanesan, Hendrikus Fahik, Angelo Cardosu, IzuPi no Dulce Soares, fahe sira nia esperansa ba musika no kuktura Timor nian atu kontinua mantein nafatin iha futuru.





