Andastandem ol raet blong kraon blong Aborijinal pipol long Ostrelia

WAVE HILL WALK OFF 50TH ANNIVERSARY

Sam taosan pipol we oli wokabaot selebretem 50 yia afta Wave Hill Walk-off long Kalkarindji long Friday August 19, 2016. Long August 22 1966 Vincent Lingiari i bin lidim sam handred Gurindji pipol aot from Wave Hill Station long wan protes blong karem mani we hemi stret long wok blem, afta naen yia i pas hemia i bin kam faet long raet blong kraon. Credit: AAP Image/Neda Vanovac

Sam samtaem yu save harem wan toktok ia olsem: "Yumi wantem wanem? Raet blong kraon". Be wanem hemi rili minim se? Kraon hemi long hat blong aidentiti, kalja, helt mo spirit blong ol Aborinjinal mo Tores Stret Aelan pipol. Oli kolem hemia “kantri” mo hemia i kat kraon, wota, skae mo ol samting we i stap laef insaed lem. Long episod ia blong Ostrelia Eksplen, mifala i sharem save blong hemia – wanem i stap insaed lem, wanem kaen kraon i save kam pat blem, hu bae i save mekem wan klem, mo impak long ol Fes Nesen komuniti ia.


Key Points
  • Raet blong kraon i blong kivim sam kraon blong kavman – no blong wan wanfala – long Aborijinal mo Tores Stret Aelan komuniti blong leftemap kalja, sosaeti mo ekonomi blong olgeta.
  • Raet blong kraon, netiv taetel mo triti oli difren kaen samting long saed blong loa mo fasin blong wok, be evri wan i stap rekognaesem koneksen blong ol Fes Nesen pipol long kraon mo sapotem fasin blong tekem kontrol blong laef blong wan wanfala hem wan.
  • Hemia i bin stat wetem ol samting olsem 1966 Wave Hill Walk-Off, afta i bin folem rod blong mekem loa olsem Aborijinal Lan Raet (Noten Teritori) Ak blong 1976, be wok i stap yet tete.

Wanem ia raet blong kraon blong Aborijinal pipol long Ostrelia?

Blong fulap yia ia, koneksen bitwin long Aborijinal mo Tores Stret Aelan pipol mo kraon blem, ol narafala i no bin luksave hem. Loa blong raet blong kraon i bin kamaot blong kivim kontrol long kraon blem long saed blong loa.

Bifo kolonaisesen i bin stat, Aborijinal mo Tores Stret Aelan pipol i bin tekem kea long kraon blong olgeta blong bitim sam ten taosan yia ia.

Be kolonaisesen i bin tekem kraon ia, no wetem wan akrimen be long kiaman tingting blong terra nullius, wan samting we i minim se kraon i no blong sam pipol nomo.
Gough Whitlam, Wave Hill Walk Off, Vincent Lingiari
Prae Minista Gough Whitlam i putum kraon blong Gurindji pipol bakagen long han blong olgeta long 16 August 1975, wetem Vincent Lingiari. Source: AAP

From wanem se Aborijinal raet blong kraon i bin stat?

Fasin blong askem from raet blong kraon ia i bin stat long 1966 wetem Wave Hill Walk-Off ia — wan straek blong Gurindji wokman long fam mo famli blem long Noten Teritori. Protes ia i bin talemaot rabis fasin blong wok mo toktok long saed blong askem from ol kraon blong kalja blong olgeta.

Afta, long 1967, wan referendam i bin letem kavman blong Ostrelia i mekem ol loa blong ol Fes Nesen pipol. Long 1976, Aborijinal Lan Raet (Noten Teritori) loa i bin kam, hemia feswan blong luksave klem long kraon blong olgeta long kalja blem.

Naoia sam provins i kat loa blong olgeta, be Ostrelia i no kat wan blong ful kantri yet.

Wanem i stap insaed long Aborijinal raet blong kraon?

Raet blong kraon i blong kraon we kavman i holem finis – i no blong kraon blong wan wan man – mo oli no save salem o kivim long wan narafala blong bildim haos lem wetem wan lon. Kraon ia i stap long wan tras fromse hemia i save letem ol Fes Nesen pipol tekem kea long kraon blem mo mekem disisen long ol samting blong kraon ia.

Oli bin mekem kaonsil blong kraon blong representem Aborijinal mo Tores Stret Aelan pipol mo blong helpem manajem kraon we i bin kambak long olgeta finis. Ol kaonsil ia i sapotem komuniti blong yusum kraon ia blong kalja, sosaeti, envaeromen, mo ekonomi.

Wanem ia ol difren samting we i stap bitwin long Aborijinal raet blong kraon, netiv taetel mo triti?

Plante taem oli toktok long saed blong olgeta ia tugeta, be ol samting ia hemi difren:
  • Raet blong kraon: Loa we kavman i bin mekem blong kivim sam kraon blong kavman long Aborijinal mo Tores Stret Aelan pipol, plante taem oli stap insaed long wan kaonsil blong kraon. 
  • Netiv taetel: Save blong loa we a talemaot se sam Fes Nesen pipol i holem raet blong kraon mo wota blong olgeta long loa mo kastom blong olgeta yet. 
  • Triti: Wan stret akrimen bitwin long kavman mo Fes Nesen pipol. Sam kantri olsem Niu Zilan mo Kanada i kat triti finis, be Ostrelia i nokat yet blong ful kantri.
Tugeta, ol samting ia i stap long rod blong mekem jastis, luksave, mo fasin blong tekem kontrol blong laef blong wan wanfala hem wan blong ol Fes Nesen pipol.
wave hill sign.png
Wave Hill Walk-Off, we Vincent Lingiari i bin lidim, i wan importan tumas samting long histri blong Aborijinal raet blong kraon long Ostrelia. Long 1966, Gurindji wokman long fam, haos boe o gel, mo famli blem i bin wokabaot aot from Wave Hill Station blong protestem rabis fasin blong wok mo from oli nokat raet blong kraon. Credit: National Museum Australia

From wanem se ol Aborijinal raet blong kraon i importan naoia?

Mekem kraon i kam bakagen long olgeta i letem ol komuniti ia i save konektem olgeta wetem lanwis, kalja mo kraon.

Dr Virginia Marshall, wan Wiradjuri Nyemba woman mo kleva long raet blong wota i eksplenem difren kaen tingting ia:

“Wota i save toktok wetem mifala, o ol tri i save toktok wetem mifala, be mifala i no nidim yusum tingting mo toktok blong ol Westen save long saed blong envaeromen we i no stap long save blong mifala mo loa blong mifala mo storian blong mifala.”

Kivim raet blong kraon long Indijenis pipol i no minim se oli save tekem ol haos o kraon andanit long haos ia blong ol narafala. Hemi blong kivim bak kraon ia bakagen long ol Fes Nesen komuniti we i kat wan koneksen finis, olsem se bifo ol pipol blong komuniti ia i bin stap lem o kraon ia i importan long kalja blong olgeta.

Wan lokal eksampol: Darkinjung Lan Kaonsil

Darkinjung Lokal Aborijinal Lan Kaonsil, wan krup we i bin kam from NSW Aborijinal Lan Raet Ak, i save showem fasin blong raet blong kraon we i stap.

Ankel Barry Duncan, wan Gomeroi man i bin was blong fesfala we i bin statem Darkinjung, hemia i bin stat long kraon andanit long haos blong mami mo dadi blem long 1983:

“Hemi i bin karem komuniti blong mifala i kam tugeta. Hemi wan fasin blong mekem kraon i kambak bakagen long han blong Aborijinal pipol.”

Long plante yia ia, Darkinjung i bin helpem bildim janis blong leftemap ekonomi mo mekem se ol disesen blong komuniti i kam moa stron.

Ankel Barry i talem se: “Naoia olgeta oli save gud...se mifala i bin smat mo waes tumas wetem kraon ia we mifala i bin holem.”
MA25133794-Vincent-Lingiari-1200w.jpg
Vincent Lingiari wetem wan brasplet blong talemaot stori blong kraon long Wattie Creek, 1975. Credit: National Museum Australia

Wanem ol jalenj we i stap yet?

Fasin blong hemia i save ko sloslo nomo mo i save kam hat wok tu. i kat sam kraon nomo we i stap yet, mo sam klem i save fesem ol kaen samting blong mekem hadwok blem long saed blong politik o loa.

Be raet blong kraon i stap long semak rod blong jastis, rekonsiliesen mo luksave blong Fes Nesen kontol long laef mo fiuja blong olgeta.

From wanem se Indijenis raet blong kraon i important long laef blong yumi evriwan blong Ostrelia??

Blong olgeta we i bin stap long Ostrelia smol taem nomo, fasin blong andastandem raet blong kraon hemi wan stron samting blong konektem yumi wetem storian blong kantri ia. Hemi no blong lusum kraon, be hemi blong bildim bakagen wan koneksen bitwin long Fes Nesen pipol mo kraon blong olgeta we i bin stap blong siksti taosan yia finis.


Sabskraeb long o folem Ostrelia Eksplen podkas blong luk moa importan samting mo toksave blong helpem niufala laef blong yu long Ostrelia.   

Sapos yu kat sam kweston o tingting ia, sendem wan email i kam long


Share
Follow SBS Bislama

Download our apps
SBS Audio
SBS On Demand

Listen to our podcasts
Independent news and stories connecting you to life in Australia and Bislama-speaking Australians.
Ease into the English language and Australian culture. We make learning English convenient, fun and practical.
Get the latest with our exclusive in-language podcasts on your favourite podcast apps.

Watch on SBS
SBS World News

SBS World News

Take a global view with Australia's most comprehensive world news service