Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Današnja tema su lažne informacije ili dezinformacije, što su, kako se šire i kako ih otkriti.
Najprije donosimo prijevod najvažnijih termina i izraza redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
| lažna informacija, dezinformacija | false information, misinformation |
| dovesti u zabludu | to mislead someone |
| društvena mreža | social network |
| korist | benefit |
| izvor | source |
| pristran | biased |
| izvješćivanje | reporting |
| zavjera | conspiracy |
| vrhunac | peak |
| objava | publication |
| pogodovati | to favor |
| neizvjesnost | uncertainty |
| naivno | naively |
| ključna riječ | keyword |
| suzdržati se | to refrain oneself |
| umjetna inteligencija | Artificial Intelligence |
Poslušajte prilog.
Lažne informacije ili dezinformacije velik su izazov u digitalnom svijetu koji se neprestano razvija. Dezinformacije su netočne informacije koje ljudi dijele ne znajući da su netočne. Cilj je lažnih informacija druge dovesti u zabludu. Katkad je to samo iz šale, katkad da bi se povećala posjećenost nečijeg portala na društvenoj mreži, a katkad je razlog politička ili druga korist.
I izvori dezinformacija su različiti. One mogu biti rezultat nenamjerne pogreške, pristranog novinarskog izvješćivanja, senzacionalizma ili namjerna politička, ideološka ili financijska manipulacija. Lažne informacije mogu uz to uključivati i elemente zavjere.
Algoritmi društvenih mreža imaju važnu ulogu u širenju lažnih vijesti. Ljude privlače bogati medijski sadržaji koji izazivaju snažne emocije, bilo da su smiješne ili šokantne, pa se preko takvih sadržaja dezinformacije lako šire. Iako dezinformacije postoje od kad se čovjek služi jezikom, na internetu i društvenim mrežama doživjele su svoj vrhunac.
Australci su među najgorima na svijetu kad je riječ o nekritičkom dijeljenju sumnjivih objava i informacija. Čak 80 posto osoba sklono je podijeliti objavu čak i kad sumnjaju u njezinu autentičnost. Danas je najviše lažnih informacija vezano za ratove između Rusije i Ukrajine te Izraela i Palestine. Do prije nekoliko godina prevladavale su dezinformacije vezane uz koronavirus pa se tada govorilo o dvije pandemije – pandemiji COVIDA-19 i pandemiji dezinformacija. Širenju dezinformacija najviše pogoduje činjenica da ljudi ne vole neizvjesnost i da neprestano teže za sigurnošću i osjećajem kontrole. Da bi to postigli, stalno traže odgovore i uslijed toga naivno se i nekritički hrane dostupnim informacijama bez obzira na njihov izvor i autentičnost. A lažne informacije na internetu doista mogu izgledati kao prave.
Kako onda prepoznati lažne vijesti? Stručnjaci preporučuju pretraživanje ključnih riječi, odnosno traženje drugih izvora o istoj temi. Pretraživati se mogu i slike. No ponajprije bi se trebalo suzdržati od daljeg dijeljenja informacija za koje niste sigurni da su istinite. Poseban izazov mogu predstavljati sadržaji nastali uporabom umjetne inteligencije.
Stručnjaci predlažu jednostavan test. Promislite biste li neku informaciju prenijeli nekome dok ga gledate u oči. Ako niste sigurni, to je dovoljan znak da ju ne treba podijeliti i tako pridonijeti širenju dezinformacija.
