Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Danas nam je tema vršnjačko zlostavljanje, što je i kako mu pristupaju australske škole. U prilogu se pojavljuje niz pravnih i općih termina vezanih uz nasilje.
Najprije donosimo prijevod najvažnijih termina i izraza redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
| uključivo okruženje | inclusive environment |
| zlostavljanje | abuse |
| nasilničko ponašanje | violent behaviour |
| savjetovanje | consultation |
| vršnjačko zlostavljanje | peer abuse |
| duševno zdravlje | mental health |
| zlouporaba moći | abuse of power |
| opetovano | repeatedly |
| počinitelj | the perpetrator |
| zadirkivanje | teasing |
| bezazlen | harmless |
| zlonamjeran | malicious |
| uvredljiv | offensive |
| laž | lie |
| podizanje svijesti | raising awareness |
| rodna raznolikost | gender diversity |
| uvjerenje | belief |
Slijedi prilog.
Australske škole veliku pozornost pridaju sigurnom i uključivom okruženju. To, nažalost, ne znači da u australskim školama nema zlostavljanja među učenicima. Nasilničko ponašanje manifestira se na različite načine, no bez obzira na to kakvo je, nikad ga ne treba olako shvatiti, ističu stručnjaci.
I na žrtve i na društvo zlostavljanje može ostaviti dugoročne posljedice, a za sobom povlači i troškove za savjetovanja i druge zdravstvene potrebe.
Istraživanjem je utvrđeno da je čak četvrtina australskih učenika između 4. i 9. razreda izložena vršnjačkom zlostavljanju svakih nekoliko tjedana ili češće. To australsko društvo košta 2,3 milijuna australskih dolara, a zlostavljanje koje počinje u školi, u nekim slučajevima traje i do 20 godina nakon što žrtva završi školovanje. Vršnjačko zlostavljanje izravno utječe na duševno zdravlje žrtve, na kvalitetu života i opću dobrobit, i to i u školi i izvan nje.
Australski zakoni zlostavljanje definiraju kao stalnu i namjernu zlouporabu moći u odnosima uz opetovano verbalno, fizičko i društveno ponašanje kojem je cilj nanijeti štetu. Počinitelj može biti jedna osoba ili skupina, a isto vrijedi za žrtve.
Među djecom teško je katkad odrediti granicu između zlostavljanja i zadirkivanja. Neka ponašanja mogu početi kao bezazleno zadirkivanje, no ako se učestalo ponavljaju i ako žrtvi nanose štetu, smatraju se zlostavljanjem. Australski učenici upravo su zlonamjerno zadirkivanje naveli kao najčešći oblik zlostavljanja. Slijede uvredljive laži koje o njima šire vršnjaci.
Od australskih se škola očekuje da imaju strategije za prevenciju zlostavljanja te za podizanje svijesti o rodnoj raznolikosti, invaliditetu, rasi i vjerskim uvjerenjima. Škole također imaju procedure za prijavu incidenata i pružanje podrške zlostavljanim učenicima.
Škole učenicima pružaju podršku i ako se nasilje događa na internetu. Od roditelja se očekuje da pomognu u prikupljanju podataka te da razgovaraju s osobljem škole. Ako se nasilje događa na internetu, savjetuje se dokumentiranje spornih objava, blokiranje ili brisanje korisničkih računa i prijavljivanje platformi na kojoj se zlostavljanje događa, odnosno povjerenstvu za internetsku sigurnost Australije.
Kad su učenici izloženi vršnjačkom nasilju, najvažnije je da o tome mogu razgovarati s roditeljima i osobljem škole. Djeca imaju tendenciju da sama pokušaju riješiti problem prije nego se povjere nekoj odrasloj osobi. No izbjegavanje zlostavljača, korištenje humora i slične strategije obično ne pomažu dugoročno. Stoga je važno da se zlostavljanje prijavi i da se rješava kroz suradnju roditelja i školskih stručnjaka.
