Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
Koristite li se nekom od aplikacija za umjetnu inteligenciju? Jeste li znali da svaki upit ChatGPT-ju troši vodu i struju, a svakoga tjedna ta aplikacija odgovori na oko milijardu upita. O tome kako umjetna inteligencija utječe na okoliš govorimo u nastavku.
Prvo prijevod najvažnijih termina i izraza redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
| umjetna inteligencija | artificial intelligence |
| okoliš | environment |
| podatkovni centar | data centre |
| održiv | sustainable |
| obraditi | to process |
| nevidljiv | invisible |
| tražilica | search engine, browser |
| kućanstvo | household |
| hlađenje | cooling |
| računalni poslužitelj | computer server |
| elektronički otpad | e-waste |
| energetska učinkovitosti | energy efficiency |
| usklađenost | compliance |
Slijedi prilog.
Sa sve većom popularnošću umjetne inteligencije, sve se više govori o njezinom utjecaju na okoliš. Naime, umjetna inteligencija zahtijeva ogromnu količinu podataka iz podatkovnih centara koji troše velike količine vode i struje. Podatkovnih centara sve je više pa je pritisak na vlade i tehnološke kompanije da daju prioritet održivim rješenjima sve veći.
ChatGPT-jem, popularnom aplikacijom za umjetnu inteligenciju dnevno se koristi više od 400 milijuna ljudi. Procjenjuje se da samo ta aplikacija tjedno obradi više od milijardu upita. Sličnih je aplikacija umjetne inteligencije na tisuće.
Iako je ta tehnologija prosječnom korisniku nevidljiva, njezin je utjecaj na okoliš značajan. I za treniranje i za uporabu umjetne inteligencije potrebna je velika računalna snaga. Računalna infrastruktura nalazi se u podatkovnim centrima, koji postoje već desetljećima. Njihove potrebe za energijom do sad su bile razmjerno ujednačene i stabilne, no sada je ta potreba naglo porasla. Za usporedbu, samo jedan upit ChatGPT-ju troši deset puta više energije nego pretraživanje podataka preko tražilice Google. Stručnjaci se boje da bi umjetna inteligencija mogla uzrokovati rast potrošnje električne energije kakav nije zabilježen cijelu jednu generaciju.
Trenutačno u svijetu postoji oko 7000 podatkovnih centara, a broj im neprestano raste. Procjenjuje se da jedan podatkovni centar troši struje koliko i 100 000 kućanstava. Novi i veći centri koji su već u izgradnji trošit će dvadeset puta više.
Uz struju, podatkovni centri troše i puno vode za hlađenje računalnih poslužitelja u podatkovnim centrima. Uz sve navedeno, problem je i elektronički otpad.
Stručnjaci stoga ističu da treba razmišljati o energetskoj učinkovitosti umjetne inteligencije te o njezinoj usklađenosti s ljudskim vrijednostima. Ispravno implementirana, umjetna bi inteligencija mogla pomoći u borbi protiv globalnih izazova, iako je i sama jedan od njih. Vrlo je korisna, na primjer, u modeliranju klimatskih promjena.
