Slušate Lagani hrvatski. Ja sam Jasna Novak Milić.
U ovoj epizodi govorimo o seksualnom uznemiravanju na radom mjestu kojem su češće izložene već marginalizirane osobe. Iako se zakonima seksualno zlostavljanje nastoji spriječiti ili potpuno zabraniti, ono se svejedno događa, a žrtve zbog straha od gubitka posla ili vize zlostavljanje ne prijavljuju.
Prvo pregled i prijevod najvažnijih termina i izraza redoslijedom kojim se pojavljuju u prilogu.
| seksualno uznemiravanje | sexual harassment |
| žrtva seksualnog uznemiravanja | a victim of sexual harassment |
| ljudska prava | human rights |
| osoba s invaliditetom | persons with disabilities |
| rodna diskriminacija | gender discrimination |
| marginalizacija | marginalization |
| uznemiravatelj | harasser |
| privremena viza | temporary visa |
| izvršni direktor | executive director |
| član uprave | member of the board |
| radni kolektiv | work collective |
| društvena raznolikost | social diversity |
Poslušajte prilog.
Prijaviti seksualno uznemiravanje na radnom mjestu nije jednostavno. Iako postoje zakoni kojima je cilj spriječiti ili u potpunosti zabraniti seksualno uznemiravanje, stručnjaci i žrtve seksualnog uznemiravanja ističu da postoje značajne razlike između politika i onoga što se zapravo događa.
Australsko povjerenstvo za ljudska prava predlaže stoga nove mjere kako bi se zaštitile osobe najizloženije uznemiravanju. U izvješću pod nazivom Govoreći iz iskustva obuhvatili su iskustva tristotinjak osoba koje su doživjele seksualno uznemiravanje na poslu te su na temelju toga donijeli jedanaest preporuka usredotočenih na bolje razumijevanje toga što radnicima iz raznih društvenih skupina treba da bi se na radnom mjestu osjećali sigurnije.
Prema izvješću, trećina je zaposlenih Australaca u nekom trenutku iskusila seksualno uznemiravanje na radnom mjestu. Među osobama s invaliditetom, ta brojka iznosi 48 posto, a među pripadnicima starosjedilaca, čak 56 posto. Pripadnici LGBTIQ+ zajednice, osobe iz kulturno i jezično drugačijih zajednica te osobe s invaliditetom, osim što su izloženije seksualnom uznemiravanju, također ga rjeđe prijavljuju. Seksualno uznemiravanje složen je problem koji je više od rodne diskriminacije i najčešće pogađa osobe koji istovremeno doživljavaju različite oblike marginalizacije.
Uznemiravatelji, naime, često biraju ranjive – osobe na privremenim vizama ili one koje si ne mogu priuštiti gubitak posla. Na primjer, nositelj viza koje sponzoriraju poslodavci boje se da bi, ako prijave seksualno uznemiravanje, mogli ostati bez vize. Također, kad se i odluče progovoriti o tome što im se događa, često im se kaže da je to ‘samo šala’ ili dio australske kulture te da to to jednostavno ne razumiju.
Nove preporuke Australskog povjerenstva za ljudska prava usmjerene su na pristup informacijama o seksualnom zlostavljanju, na ostvarivanje odgovarajuće podrške, na mogućnosti ostvarivanja pravde i traženje odgovornosti te također na zaštitu žrtvi. Od izvršnih direktora, članova uprava, menadžera i svih drugih u radnom kolektivu očekuju da grade kulturu u kojoj nikakvo seksualno uznemiravanje nije prihvatljivo te u kojoj se poštuje svaka vrsta društvene raznolikosti.
