Komunidade Pasifika lokál sira, iha Far North Queensland, hamutuk ona ho partisipante sira hosi Eskema PALM, no ema sira hosi Illa Tasi Súl nian ba Selebrasaun Pasifika anuál Innisfail nian.
Festivál Innisfail oferese oportunidade ba sira ne'ebé foin to'o mai Australia ho Programa PALM nian, atu hasoru malu ho traballadór sira seluk hosi sira nia illa rasik.
Goza hanesan Pasífiku idaInoke Dreudreu
Inoke Dreudreu mai hosi Fiji hodi serbisu iha plantasaun hudi Innisfail nian ho kontratu fulan neen nian. SBS Our Pacific hetan nia bainhira nia tesi hela ai-kokola ba ema sira ne'ebé hamrook ba festivál. "Ami kontente atu tau tempu serbisu nian balun no ami mai no goza hanesan Pasífiku ida," nia hatete.
Dreudreu reprezenta onda foun ida hosi traballadór kontratadu sira hosi Illa Pasífiku nian iha Queensland. Ema illa Pasífiku liu rihun 60 maka lori mai Austrália durante parte ikus tinan 1800 nian. Barak maka serbisu iha indústria modo-tahan Queensland nian. Sistema traballu kontratadu ne'ebá koñesidu hanesan Blackbirding. Maibé lei ida ne'ebé aprova iha tinan 1901 hakotu eskema ne'e, hodi hahú deportasaun forsada lubuk ida, ho de'it ema rihun ida-rua maka konsege hela.
Tanna iha ha'u nia klamarSonja Budd
Sonja Budd buka tuir nia eransa Tasi-Súl nian to'o iha illa Tanna, iha Vanuatu. Desendente ida hosi klan Nauta no Corowa, nia hatete katak nia família boot australianu hala'o ona projetu dezenvolvimentu sira iha Vanuatu. "Tanna iha ha'u nia klamar. Sim, ne'e maka ami. Ne'e ami nia identidade," nia hatete.
Hadomi diversidade oioin iha ne'ePastor Eterei Vaele
Ba povu Pasifika barak - identidade iha ligasaun ho Igreja. Maibé Padre ida ne'ebé hela iha Cairns, Eterei Vaele, ne'ebé iha orijen Samoan no Niuean, hatete katak nia nota ona katak iha mudansa iha prezensa ba igreja. "Buat hotu ne'ebé ita-boot bele halo maka buka prezensa Maromak nian tuir ita-boot nia dalan rasik no hadomi diversidade oioin hosi kultura sira iha ne'e no sira nia perspetiva rasik kona-ba saida maka relijiaun tenke sai," nia hatete.
Fiar, eransa, no kultura hotu-hotu hatudu sai hanesan markadór identidade ne'ebé dura ba komunidade Pasifika sira ne'ebé evolui iha Far North Queensland.






