Festival dia de Portugal tinan ida ne'e ho tema " Taste of Portugal" ou iha Tetum " Gostu Portugal nian". Nasaun sira ne'ebe partisipa mak nasaun membru CPLP sira ne'ebe existe iha Victoria hanesan Brazil, Timor-Leste, Macau, ho nasaun husi Africa balun ne'ebe halo parte husi CPLP mos. Sira hotu mai hatudu no faan sira nia produtu iha eventu ida ne'e. Dia de Portugal mak loron ida ne'ebe selebra husi ema portugés sira iha mundu tomak no sai hanesan loron feriadu hodi fo onra ba lenda poeta nain ida naran Luis dé Camoes. Poezia famozu ida ne'ebe nia hakerek no marka iha istoria Portugues nian ho naran " Os Lusíadas (The Lusiads). Poezia ida ne'e deskreve kona-ba esplorasaun no realizasaun balun husi Portugal. Nune'e iha dia 10 de Junho ema Portuguese sira selebra hodi fahe sira nia istoria no kultura ba Mundu.
Ba komunidade Timor-oan sira iha Victoria, ne'ebe reprezenta husi" Timorese Association of Victoria" hanesan; Teresa Fraga, Amilcar Araujo ho Inacia Santos, ida ne'e hanesan oportunidade diak ida atu fahe kultura no produtu Timor nian ba visitante sira atu hatene no konhese diak liu tan Timor nia kultura no istoria.
Iha intervista ho SBS Lian Tetum; Teresa Fraga hanesan Presidenti ba Asosiasaun hatete katak " Asosiasaun Timorense iha Victoria existe kleur ona, desde Timor sai iha Augustu 1975. Tinan oin ita sei halo 50 anos iha diaspora. Asosiasaun sempre hamutuk ho komunidade CPLP, desde sai husi Timor sempre buka dalan atu kontinua ita nia kultura, hanorin ita nia oan sira atu ita nia abut labele lakon. Maski ami dok, Timor sei iha ami nia laran nafatin".
Kultura mak ita. Se ita adora ita nia kultura, mundu seluk mos sei gosta ita nia kultura.
Nia hatutan mos " in termos de hanorin jerasaun foun sira, ami hanorin kultura dansa ba labarik sira, no ohin loron ami hare ba kultura Tais; tais ne'e halo oinsa no mai husi nebe? Ami agradece tebes bele kolabora ho negosiu kiik hanesan Kor Timor ne'ebe iha produtu tais balun ne'ebe faan iha Australia atu hatudu no faan mos iha festival ida ne'e. Nia espera katak kolaborasaun ida ne'e sei fo benefisiu no azuda liu tan ita nia negoisiu kiik, liu-liu ba Timor-oan sira ne'ebe mak halo produtu hirak ne'e.
Bainhira husu oinsa Timor-oan sira bele involve iha festival ida ne'e, Teresa hatete katak; Asosiasaun halo servisu ho komunidade lingua Portuguesa no hau halo parte ho sira nia asosiasaun hanesan Vice Presidenti. Tinan-tinan ami halo reunian hodi hare kona-ba oinsa atu hare ba festival ne'e. Tempu uluk, ami nia Tiu ho Mae sira mak loke dalan ba ami. Agora ami kontinua sira nia dalan.
Inacia Santos hanesan reprezentante husi negosiu kiik, Kor Timor, iha oportunidade ne'e reforsa tan katak " Kor Timor hanesan negoisiu kiik ida ne'ebe mak hetan suporta husi Rotary Club of Kew, Melbourne. Saida mak Kor Timor halo mak produs Tais no modifika fali ba buat ne'ebe mak kreativu hanesan kaixa, pasta, brinkus, karteira no seluk tan. Produtus hirak ne'e halo ho intensaun atu promove nafatin ita nia tais. Husi suporta Rotary nian, Kor Timor halo kolaborasaun ho Asosiasaun Timorense iha Victoria, nune'e bainhira sira iha eventu kultural ruma, sira sempre kontaktu reprezentante Kor Timor iha Australia hodi partisipa".
Inacia mos dehan" ida ne'e ba dala rua ona Kor Timor partisipa iha Festival Dia de Portugal. Osan ne'ebe mak ami hetan husi faan sasan hirak ne'e sei haruka fila fali ba inan feton sira ne'ebe mak halo produtu ida ne'e, atu nune'e sira bele kontinua halo produtu hirak ne'e atu ami bele kontinua promove iha rai liur.
Timor oan sira seluk ne'ebe hela iha Melbourne mos mai partisipa iha festival ida ne'e no sira mos visita tenda Asosiasaun Timorense Victoria nian. Sira barak mak gosta tebes no sosa produtu husi Tais ne'ebe mak iha no sira kontente hare timor bele reprezenta iha eventu ida ne'e.
Iha festival tinan ida ne'e, grupu dansa Timor furak ne'ebe mak husi Timor aprezenta mos sira nia dansa rua. Maski malirin tebes maibe sira konsege hatais Tais no dansa ho furak tebes. Sira dansa akompanha husi babadok ne'ebe baku husi sira nia maluk mane nain rua. Ikus mai, banda musika Timor-oan nian ida iha Melbourne anima visitante sira to'o festival ida ne'e remata iha tuku 4 lokraik.






