Pontu Chave sira:
- Ema Australianu Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira kompostu hosi nasaun no kultura oioin.
- Organizasaun no eventu sira ne'ebé lidera hosi ema indíjena sira oferese dalan ba ita atu envolve ho asuntu no ema sira hosi Primeira Nasaun.
- Importante atu hatene oinsa atu halo aprosimasaun ba ema indijina sira inklui involve an atu aprende, rona ho hanoin ho nakloke, no husu pergunta sira ho respeitu.
- Oinsa hau bele aprende kona-ba tradisaun ema rai nain nia iha area ne'ebe ita hela ba?
- Oinsa ita bele halo ligasaun ho ema inidijena Australia sira?
- Iha ne'ebe maka ita bele buka informasaun ne'ee loloos konba-ba ema Aborijine ho ema Ilha Torres Estraitu sira?
- Eventu no komemorasaun saida maka halo iha Australia ne'ebe liga ho ema indijina sira?
- Oinsa ita bele sai aliadu diak ba ema nasaun dahuluk sira iha Australia?
- Oinsa se ita koalia buat ruma sala bainhira ita komunika ho ema indijena sira?
Importante tebes ba ema hotu ne'ebe hela iha Australia atu hatene kona-ba diversidade hosi kultura no komunidade indíjena sira nian. Ida ne'e hato'o husi feto Yawuru Shannan Dodson, CEO hosi Healing Foundation.
“Komprende katak la’ós de’it kultura omojéneu ida de’it. Iha lian atus ba atus ne’ebé la hanesan iha nasaun laran tomak. "
No bele eduka ita-nia an kona-ba kultura ne'ebe luan tebes, ha'u hanoin importante tebes."

Shannan Dodson, CEO hosi Healing Foundation hato'o katak "Importante tebes ba ema hotu ne'ebe hela iha Australia atu hatene kona-ba diversidade hosi kultura no komunidade indíjena sira nian" . Photo: The Healing Foundation.
Ema Aboríjene no Ilha Torres Estraitu Austrálianu sira kompostu hosi grupu oioin no diferente tebes. Sra. Dodson hatete, importante tebes atu koko no hetan ligasaun ho sira ho ita nia komunidade lokál,. Maibé oinsá ita bele hatene ita hela iha nasaun ne'ebé?
“Komprende kona-ba ita hela iha ne'ebé no hatene iha nasaun ne'ebé.
"Ohin loron fasil tebes atu hatene se mak na'in ba tradisionál iha area ne’ebe ita hela ba.
Atu haree mapa kona-ba rai Indíjena Austrália nian no informasaun kona-ba ita nia área no nia kustumi tradisionál sira bele vizita website Australian Institute of Aboriginal and Torres Strait Islander Studies.
Se ita buka hela oportunidade atu suporta asuntu rai-na'in no liga ho ema, haree ba fatin ne'ebé ita hela.
"Haree oinsá mak ita bele forma di'ak liután relasaun ho organizasaun lokál sira husi objetividade ema rai nain nian.
Bele sai hanesan voluntariu, fo suporta no hato'o informasaun ba ita nia familia no kolega sira. "
Bainhira ita buka-hatene kona-ba ita-nia situasaun ka territóriu, ita bele aprende kona-ba asuntu indigena sira ne'ebé espesífiku iha ita-nia área.
Iha rekursu barak ne'ebé ita bele asesu online.
Senhora Dodson sujere fatin tolu iha nasaun laran tomak hanesan pontu inísiu:
- The Healing Foundation, ba informasaun kona-ba istória hasai labarik sira ho forsa, no impaktu ne'ebé la'o hela ba komunidade Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira hotu.
- The Australian Institute of Aboriginal and Torres Strait Islander Studies, ba informasaun kona-ba área lokál sira no Na'in Tradisionál sira, rekursu sira kona-ba lian no kultura, no rejistu istóriku sira.
- Reconciliation Australia ba informasaun kona-ba prosesu rekonsiliasaun iha Austrália.
Tuir eventu sira ne'ebé lidera hosi ema indíjena sira bele mós oferese dalan atu envolve ho kultura no komunidade Nasaun dahuluk sira.
Sra. Dodson hatete."Iha oportunidade barak atu envolve iha estadu no teritóriu hotu-hotu".
Purezemplu the National NAIDOC Week selebrasaun tinan-tinan ba ema indijina sira durante semana dahuluk fulan-Jullu.
Semana NAIDOC hahu hosi selebrasaun kultura Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira nian iha maneira pozitivu, nakloke no fahe, la'ós de'it ba komunidade rai nain sira-ne'e, maibé ba mós komunidade australianu sira hotu atu bele selebra.Shannan Dodson, CEO of the Healing Foundation
The National Reconciliation Week, hala'o hosi loron 27 fulan-Maiu to'o loron 3 fulan-Juñu hodi marka aniversáriu sira referendu 1967 no desizaun Tribunál Supremu Mabo nian.
Aniversáriu anuál hosi Apology to Australia’s Indigenous Peoples iha loron fulan-Fevereiru antes Loron National Sorry Day, ne'ebé observa tinan-tinan iha loron 26 fulan-Maiu.
Eventu rua ne'e hanesan rekoñese 'Jerasaun sira ne'ebé na'ok' hosi labarik Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira ne'ebé hasai ho forsa hosi sira nia família entre dékada 1800 no dékada 1980.
“Ida-ne'e maka oportunidade ida atu halibur hamutuk nu'udar nasaun ida hodi fó respeitu ba ema sira ne'ebé maka sofre iha polítika sira-ne'e nia liman.
“No mós, atu kompriende trauma ne’ebé la’o hela ne’ebé komunidade barak sei infrenta hela.

Fasil atu halo sala se ita hasoru mitu ka estereótipu ida kona-ba ema no kultura Aboríjene no Ilha Torres Estraitu sira. Credit: WANDER WOMEN COLLECTIVE/Getty Images
Bainhira buka oportunidade atu envolve ho ema Indíjena Austrália nian, importante tebes atu iha atensaun ba ita nia aprosimasaun ho sira.
Sai aliadu ida ne'ebé respeitu ka ema ida ne'ebé hakarak aprende liután, signifika au ema bele rona ho hanoin ho nakloke, la'o iha sira nia sorin la'ós lidera sira, no hanoin kona-ba oinsá ita bele amplifika lian Indíjena sira-ne'e iha maneira ida ne'ebé sira hili no iha kontrolu.”
Sra. Dodson fahe konsellu ida kona-ba oinsá atu hahú
“Hatudu ho fuan nakloke no hanoin nakloke"
"Ami nia komunidade sira simu ema ho laran-di'ak, no ami hakarak fahe kona-ba sé maka ami, ami nia istória sira, ami nia kultura."
Se ita-boot bele atende ka tuir dalan ne'ebe maka iha, ida-ne'e maka pasu dahuluk atu harii relasaun ne'ebé di'ak liu.Shannan Dodson, CEO of the Healing Foundation

Grupu ne'ebé hasai fotografia hamutuk hosi aniversáriu Fevereiru 2025 hosi loron Deskulpa Nasionál ba Jerasaun lakon sira. Ida-ne'e inklui sobrevivente sira, desendente sira, funsionáriu sira THF nian, Ministru ba Australianu Indíjena, Malarndirri McCarthy no membru komunidade sira seluk. Photo: The Healing Foundation
Aprende kona-ba kultura kontinuasaun tuan liu iha mundu no komprende nuansa hotu-hotu iha istória kolonizasaun nia kotuk, presiza tempu no esforsu.
Sra. Dodson hatete "ida ne'e normal kuandu ema la'ós indíjena sira dalaruma iha tauk atu "hetan sala ka hatete buat ne'ebé sala".
“Maibé labele halo ita nia sentimentu tauk hapara ita atu envolve.
"Tanba pontu importante maka atu nakloke, atu husu pergunta sira. No ema barak hatene oinsá atu halo ida-ne'e ho maneira ida ne'ebé respeitu."
Subscribe to or follow the Australia Explained podcast for more valuable information and tips about settling into your new life in Australia.
Do you have any questions or topic ideas? Send us an email to australiaexplained@sbs.com.au






